Prije sastanka u ponedjeljak ujutro, ministri članica EU-a imat će tijekom radnog doručka neformalnu razmjenu mišljenja s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom.
Zbog mogućeg sukoba Zapada s Rusijom, koja je na ukrajinskim granicama rasporedila preko stotinu tisuća vojnika i teško naoružanje, ulažu se golemi diplomatski napori kako bi se smanjile napetosti. EU zajedno s NATO-om upozorava Rusiju da bi je invazija na Ukrajinu skupo koštala. EU ima pripremljen paket sankcija protiv Rusie, ali još nema jasne definicije kada bi se taj paket mogao aktivirati, odnosno koji bi ruski potez mogao biti pokretač za uvođenje sankcija.
Vijeće EU za vanjske poslove u zaključcima usvojenim krajem siječnja istaknulo je da je europska sigurnost nedjeljiva i da svaki izazov za europski sigurnosni poredak utječe na sigurnost EU-a i njegovih država članica.
Vijeće je u tim zaključcima osudilo kontinuirana agresivna djelovanja Rusije i njezine prijetnje Ukrajini te pozvalo Rusiju da smiri napetosti, poštuje međunarodno pravo i uključi se u konstruktivan dijalog putem uspostavljenih međunarodnih mehanizama. Ministri su tada također upozorili da “će svaka daljnja vojna agresija Rusije na Ukrajinu imati goleme posljedice i visoku cijenu”.
Vijeće će ponovno raspravljati o stanju u Bosni i Hercegovini, za koju ističu da se suočava s jednom od najtežih političkih kriza od završetka oružanog sukoba 1995. Institucije BiH su u velikoj mjeri blokirane, Vijeće ministara od lipnja prošle godine do danas sastalo se samo šest puta, ne sastaju se ni parlamentarni domovi, entitet Republika Srpska najavljuje preuzimanje državnih nadležnosti, pregovori o novom izbornom zakonu dosad nisu doveli do rezultata.
Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS) pripremila je dokument kao podlogu za raspravu u kojem se kaže da je potrebno nastaviti pregovore kako bi se postigao dogovor o promjeni ustava i izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, ali da se izbori trebaju održati kada su i predviđeni bez obzira na ishod pregovora.
S tim se stajalištem ne slaže ni Republika Hrvatska ni hrvatska strana u BiH.
Premijer Andrej Plenković je u petak u Bruxellesu rekao da bi bilo bolje odgoditi izbore u BiH nego ih održati po postojećem izbornom zakonu jer se s tim ništa dobro neće dogoditi i zemlja će loše funkcionirati.
Hrvatski narodni sabor, krovna organizacija hrvatskih političkih stranaka u BiH, zaključio je u subotu u Mostaru da ne postoje zakoniti niti ustavni uvjeti za raspisivanje i održavanje izbora.
U slučaju da se izbori ipak raspišu po neustavnome zakonu, HNS BiH je najavio da će poduzeti sve raspoložive pravne i političke korake kako bi se suprotstavio nastavku nezakonitih poteza.
Sadašnji izborni zakon omogućuje višestruko brojnijim Bošnjacima da biraju predstavnika Hrvata u predsjedništvu države i jedan dio zastupnika u Domu naroda, koji se lažno izjašnjavaju kao Hrvati.
Osim ministara vanjskih poslova, sljedeći tjedan sastaju se i ministri poljoprivrede i ribarstva u ponedjeljak i utorak, ministri za europske poslove u utorak, te ministri zaduženi za politiku tržišnog natjecanja u četvrtak.
Komisija bi sljedeći tjedan trebala objaviti prijedlog novog zakona o podacima čiji je cilj predložiti mjere za stvaranje poštene podatkovne ekonomije osiguravanjem pristupa podacima i njihovom upotrebom, uključujući poslovne situacije i situacije između poduzeća i vlade.
Komisija bi također trebala objaviti paket o pravednom i održivom gospodarstvu.