Sudionici panela o demokraciji i vladavini prava u EU-u održali su u proteklim mjesecima ukupno tri sjednice na kojima su donijeli 39 preporuka. Predstavili su ih na trećoj plenarnoj sjednici Konferencije o budućnosti Europe koja traje od petka do subote u Europskom parlamentu u Strasbourgu.
Na plenarnoj sjednici sudjeluju predstavnici iz sva četiri panela građana, predstavnici Europske komisije, Europskog parlamenta te predstavnici nacionalnih parlamenata.
Predstavnici panela o demokraciji i vladavini prava istaknuli su važnost medijskog pluralizma i borbe protiv dezinformacija.
Među preporukama su naveli da bi EU trebao strože provoditi pravila tržišnog natjecanja u medijskom sektoru kako bi spriječio velike medijske monopole. Sudionici smatraju da mediji ne bi smjeli pasti po kontrolu krupnih gospodarskih aktera. Također, od EU-a se traži da spriječi politička imenovanja u upravna tijela medijskih kuća.
Slobodni i neovisni mediji važan su izvor informacija, pogotovo tijekom predizbornih kampanja. Građani su na plenarnoj sjednici izrazili zabrinutost zbog gušenja neovisnosti mađarskih medija, koji su prema njihovom mišljenju pod izravnim ili neizravnim utjecajem aktera povezanih s vladajućom strankom Fidesz.
O susjednoj zemlji razgovaralo se i u kontekstu vladavine prava. Mađarska je, uz Poljsku, optužena za kršenje prava manjina, posebice seksualnih manjina, a dio sudionika složio se s idejom koju zagovaraju pojedini zastupnici u Europskom parlamentu - da se svim zemljama koje krše europske vrijednosti obustavi isplata novčanih sredstava iz europskih fondova.
Predstavnica mađarskog parlamenta odgovorila je da se "ono što zovemo europskim vrijednostima ne može unilateralno nametati svim državama članicama". Dodala je da se europske vrijednosti moraju definirati putem razgovora i konsenzusa svih uključenih strana.
S druge strane, o definiranju europskih vrijednosti govorili su predstavnici triju nacionalnih panela građana – njemačkog, francuskog i nizozemskog.
Sudionici njemačkog panela predložili su Europskoj uniji formiranje vlastite televizijske mreže koja bi bila namijenjena mladim ljudima, koji bi putem nje učili o građanskim pravima i poštivanju temeljnih vrijednosti na kojima je stvorena zajednica europskih država.
Predstavnici francuskog panela slažu se s time da bi mladi Europljani morali očiti o europskim vrijednostima i građanskim pravima, ali kroz obrazovni sustav, odnosno putem posebnih školskih predmeta.
U borbi protiv dezinformacija trebala bi pomoći nova, 'fact-check' internetska platforma na kojoj bi građani mogli pronaći i zatražiti provjerene informacije. Prema prijedlogu panela građana, platforma bi bila povezana s institucijama EU-a, a putem nje bi građani mogli postavljati pitanja na koje bi dobivali odgovore potkrijepljene relevantnim izvorima.
Predstavnici francuskog panela također su zatražili ulaganje u socijalnu i profesionalnu integraciju imigranata, dok su nizozemski predstavnici stavili naglasak na borbu protiv međunarodnog i kibernetičkog kriminala. Predložili su sustav u kojem bi se dijelile informacije između obavještajnih agencija zemalja članica, s tim da bi svaka agencija mogla odlučiti koje će informacije zadržati za sebe.
Od ostalih ideja, građani su na plenarnoj sjednici podržali uvođenje kontrole u oporezivanju multinacionalnih kompanija kako bi se spriječila utaja poreza, a tako dobiveni novac uložili bi u socijalne i obrazovne programe.
Plenarna sjednica nastavlja se u subotu kada će svoje preporuke predstaviti sudionici panela o klimi i okolišu.