Konferenciju o budućnosti Europe su u proljeće prošle godine pokrenuli Europska komisija, Europski paralment i Vijeće EU-a kako bi EU približile građanima, saslušale njihove želje i očekivanja, te se u konačnici vodile njihovim preporukama u oblikovanju europskih politika.
"Mislim da će jedinstvenost ovog procesa, aktivno sudjelovanje i način rada stvoriti takva očekivanja i pritisak da će institucijama biti vrlo teško" zanemariti preporuke koje će dobiti s Konferencije o budućnosti Europe, rekao je Verhofstadt novinarima u kampusu Europskog koledža u Varšavi.
"Svakako će biti potreban i pritisak da se preporuke provedu u djelo, jer se u politici nešto napisano ne pretvara automatski u djelo", priznao je Verhofstadt no dodao je da su "veliki izgledi" da će one biti ispoštovane.
Verhofstadt supredsjeda Konferencijom u ime Europskog parlamenta.
Između izvršne vlasti i parlamenata uobičajeno postoje napetosti i želja da se ogluši na zahtjeve, no "to će biti jako teško u ovom slučaju", protumačio je belgijiski eurozastupnik iz redova liberala.
"Što će reći članica Unije koja ne želi provesti preporuke? Hoće li reći: 'Ma, to samo traže naši građani?", upitao je.
"To će teško moći učiniti".
Nešto manje od 200 nasumično odabranih građana iz svih članica EU-a u petak su u Varšavi počeli pripremati svoje završne preporuke institucijama EU-a za europske politike u području zdravstva, zaštite okoliša i borbe protiv klimatskih promjena.
Pored panela posvećenog zdravlju i okolišu, građani svoje preporuke pripremaju u okviru još tri panela od kojih jedan zahvaća široko područje od gospodarstva, obrazovanja, kulture, mladih, sporta i digitalne transformacije, dok se druga dva se bave europskom demokracijom i ulogom EU-a u svijetu i migracijama.
U panelu Konferencije o budućnosti Europi koji se ovoga vikenda održava u Varšavi sudjeluje i dvoje studenata iz Hrvatske, Mateja Lisak i Ivan Begić.
Begić, 24-godišnji student socijalnog rada iz Grubišnog Polja, rekao je da je, kao i mnogi drugi sudionici, sumnjao da će institucije EU-u uvažiti njihove preporuke, no da sada ima dojam da EU "zaista želi čuti mišljenje građana".
Ivo Raso, 33-godišnji Talijan koji s hrvatskim studentima surađuje u skupini posvećenoj zdravstvenim politikama Unije, kaže kako bi ga istinski razočaralo da EU ne uvaži njihove preporuke.
"Ako se naše preporuke na kraju ne usvoje bilo bi to veliko razočarenje. Mi smo ovdje uložili svoje vrijeme i rad, i to je nešto u što sada vjerujem. Kada bi neke, ne kažem sve, bile ostvarene to bi već bilo veliko postignuće", prokomentirao je Raso za Hinu.
Građanima prva i zadnja riječ
Verhofstadt je najavio da će se ovakva komunikacija s građanima nastaviti i po okončanju Konferencije.
Istaknuo je da ovaj proces pokazao da se građani žele uključiti u kreiranje europske politike iako više od 90 posto sudionika nije imalo doticaja s politikom i Europskom unijom, niti je mnogo znalo o njoj.
"Političari i novinari skloni su kategorizirati ljude, dijeliti ih na euroskeptike, proeuropejce, eurorealiste i ostale, no konferencija je pokazala da to ne odgovara stvarnosti već da ljudi imaju velika očekivanja od Unije ali i da su kritični prema njoj", ocijenio je Verhofstadt.
Proces je postavljen tako da su građani imali prvu riječ i imat će zadnju, naglasio je.
Najavio je i da će naredne dvije plenarne sjednice s građanima bit će dramatično drugačije jer će biti konkretnije i temeljiti se na preporukama njihovih panela, najavio je Verhofstadt.
Ova konferencija nije instrument propagande EU-a, ustvrdio je. Srž su konkretne preporuke građana o kojima će se raspravljati na plenarnim sjednicama Konferencije, zaključio je.