"Bila sam veoma jasna o tome da su Komisija i Parlament odavno suglasni o tome da neće financirati bodljikavu žicu i ograde", rekla je čelnica EK nakon sastanka na vrhu dvadeset sedam zemalja u Bruxellesu, gdje se razgovaralo o tom pitanju.
Litva gradi ogradu s bodljikavom žicom duž granice s Bjelorusijom kako bi zaustavila val migranata za čiji orkestrirani dolazak se optužuje bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka.
Litavski predsjednik Gitanas Nauseda rekao je u petak u Bruxellesu da su takve mjere "kratkoročno potrebne kako bi se upravljalo krizom".
Ako Litva gradi ogradu "može računati na našu solidarnost. Nije na Litavcima da to sami financiraju", ocijenio je novi austrijski kancelar Alexander Schallenberg.
Ministri unutarnjih poslova 12 zemalja (Austrija, Bugarska, Cipar, Danska, Estonija, Grčka, Mađarska, Litva, Latvija, Poljska, Češka i Slovačka) napisali su 7. listopada pismo Komisiji u kojem su zatražili od EU da financira izgradnju takvih barijera.
"Fizička prepreka je vrsta efikasne mjere zaštite granica, koja služi interesima čitave EU, ne samo država članica na prvoj liniji", ocijenili su oni.
Povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson odgovorila im je da zemlje imaju mogućnost i pravo graditi ograde, ali kada se radi o europskom financiranju "to je već druga stvar".
Poljska, kao i Litva, počela je graditi ogradu s bodljikavom žicom na dijelu granice s Bjelorusijom. Mađarska je podigla ogradu na granici sa Srbijom i Hrvatskom tijekom migrantske krize 2015. Slovenija je učinila isto prema Hrvatskoj.