Stanje koraljnih grebena u svijetu u 2020. "daje do danas najprecizniji pregled šteta koje rast temperature nanosi koraljnim grebenima u cijelom svijetu", priopćila je organizacija.
Izvješće je sastavila na temelju podataka prikupljenih na 12.000 mjesta u 73 države.
"Koraljni grebeni u cijelom svijetu izloženi su stalnom stresu koji dolazi od globalnog zatopljenja i klimatskih promjena te drugih lokalnih pritisaka kao što je pretjerano ribarenje, neodrživo upravljanje obalnim područjima i pad kakvoće vode", objašnjava GCRMN.
"Od 2009. do 2018., svijet je izgubio gotovo 14 posto koralja u koraljnim grebenima, što je gotovo 11.700 km četvornih koralja ili količina veća od svih živućih koralja Australije", navodi se.
U izvješću se objašnjava zašto je važno očuvanje koralja.
"Iako grebeni pokrivaju manje od 1 posto oceanskog dna, oni su dom za najmanje četvrtinu cjelokupne morske flore i faune, oni su ključno stanište i izvor proteina i lijekova", objašnjava organizacija.
Jednako su važni i za čovjeka jer "najmanje milijarda ljudi na Zemlji ovisi o njima da bi se prehranila i štitila od oluja i erozija".
Studija deset koraljnih regija u svijetu pokazuje da "je izbjeljivanje koralja izazvano rastom temperature na površini mora glavni čimbenik nestanka koralja", a posebno snažna epizoda dogodila se 1998. godine.
"Klimatske promjene najveća su prijetnja svjetskim koraljnim grebenima i moramo učiniti sve da ograničimo najbrže što možemo svjetske emisije stakleničkih plinova", inzistira Paul Hardisty, glavni direktor Australskog instituta za znanost mora čije se riječi citiraju u priopćenju.
Izvješće je objavljeno manje od mjesec dana do COP26, samita UN-a za klimu koji počinje 31. listopada u Škotskoj,
"Brojni koraljni grebeni u svijetu otporni su i mogu se obnoviti ako im uvjeti to omoguće", navodi se u priopćenju i dodaje "To pruža nadu u dugoročno zdravlje koraljnih grebena ako se mjere poduzmu odmah".