Ta je prognoza izrađena na temelju analize globalne ponude i potražnje za energijom, piše u četvrtak BBC.
Radi se o "mračnoj", ali realističnoj procjeni o tome "što nam znanost kaže da je potrebno učiniti", ističu stručnjaci.
Oni su izradili "scenarij za budućnost" koji ostavlja puno manje prostora za eksploataciju fosilnih goriva nego što se ranije mislilo.
Znanstvenici kažu da bi ograničenje rasta globalne temperature na 1,5 stupnjeva moglo pomoći da se izbjegnu najgori učinci klimatskih promjena.
Izračunali su da je globalno gledajući proizvodnja fosilnih goriva trebala svoj vrhunac imati 2020. i svake godine padati tri posto do 2050.
"U pandemiji covida-19 vidjeli smo oštar pad proizvodnje, no sada se stvari vraćaju na staro", rekao je profesor dr. Steve Pye sa sveučilišta u Kaliforniji.
Studija, objavljena u časopisu Nature također je utvrdila da pad proizvodnje nafte i plina do 2050., kako bi se održao ugljični proračun, znači da su brojne regije trenutno ili će u idućih deset godina biti na vrhuncu proizvodnje.
Ugljični proračun je kumulativni iznos ugljičnog dioksida koji se može ispustiti u određenom vremenu kako bi se ostvario temperaturni prag, u ovome slučaju 1,5 stupnjeva.
Brojni planirani ili aktivni projekti iskorištavanja fosilnih goriva vjerojatno će dovesti do toga da se neće ispuniti međunarodno dogovoreno ograničenje globalnog zagrijavanja zapisano u Pariškom klimatskom sporazumu iz 2015.
I ta "mračna slika vjerojatno potcjenjuje ono što treba učiniti", upozoravaju znanstvenici.
Ugljični proračun u studijskom modelu daje svijetu 50 posto šanse da globalno zatopljenje ograniči na 1,5 stupnjeva.
No, to ne uključuje neizvjesnosti poput povratnih reakcija klimatskog sustava.
"Dakle, da bi stabilizacija temperature bila izvjesnija, više ugljika mora ostati ispod zemlje", zaključili su znanstvenici.