Predsjednik Organizacijskog odbora Hrvoje Cvitanović rekao je da ovogodišnji skup ima 24 predavača od kojih se svatko na svoj način bavi utjecajem covida na stanje pacijenta. Dio predavanja bit će objavljen u karlovačkome medicinskom časopisu "Acta".
Ravnatelj Nikša Antica u predavanju je iznio pojedinosti o ustroju bolnice od 11. ožujka 2020. do danas. Pritom je istaknuo da je karlovačka bolnica od Karlovačke županije dobila nagradu za uspješno provedenu funkcionalnu integraciju triju bolnica tijekom pandemije.
Anesteziologinja Mirjana Lončarić-Katušin rekla je kako je izrazito važna razmjena znanja i iskustva liječnika među pojedinim odjelima jer je pristup pacijentima uvijek multidisciplinaran. Osvrnula se i na praćenje stanja bolesnika poslije covida, gdje je vrlo važna multidisciplinarnost kako bi im se vratila kvaliteta života koju su imali prije te bolesti.
Istaknula je da se u svemu prate preporuke, da se ne radi po načelu “ja mislim” jer je danas znanje brzo dostupno, a karlovačka bolnica prati nove spoznaje i preporuke.
“Nadam se da će medicina uz nove spoznaje doći uskoro i do jačih alata za liječenje ove skupine bolesnika”, zaključila je Lončarić-Katušin.
Županica Martina Furdek Hajdin zahvalila je medicinskom i nemedicinskom osoblju bolnica, domova zdravlja, hitne medicine i Zavoda za javno zdravstvo na dobrom upravljanju covid krizom. Sustav se pokazao organiziranim i stručnim te je građanima dao osjećaj sigurnosti. Furdek Hajdin je rekla kako se i ona od covida liječila u bolnici, gdje je kod osoblja, osim profesionalnosti, vidjela i potrebnu pažnju.
U gostujućem predavanju “Mentalno zdravlje i koronapandemija” psihijatar KBC-a Sestara milosrdnica Ante Silić je rekao da se porast prijava mentalnih teškoća javio nakon vrhunca svakog od tri vala pandemije te se očekuje još jedan. Istaknuo je da se sva ta stanja mogu liječiti, pa i prevenirati.
Svi koji primijete na sebi da su anksiozni, depresivni ili da imaju napadaje panike, poremećaj prilagodbe ili simptome PTSP-a trebaju znati kako to ne znači odmah da su psihički bolesnici, rekao je, dodajući da svatko ima pravo na strah i krizu, a hrvatsko zdravstvo dobro odgovara na tu “pandemiju mentalnog zdravlja”.
“Postoje mehanizmi kako pomoći svima, pa i liječnicima i sestrama da ne dožive burnout, sindrom izgaranja na poslu”, rekao je Silić, ističući kako je pritom najvažnije izbjeći paniku i beznađe te stav 'baš me briga'.
Dodao je kako dobar mehanizam nošenja sa stresom vidi u “usmjeravanju ka smislu” i u tome da trebamo “osvijestiti i sebi i pacijentima, medijima i prijateljima zašto radimo ono što radimo, sve do osvještavanja dileme zašto se cijepiti ili zašto ne”.
Taj se stručni skup 40-ak godina održavao u svibnju pod nazivom Svibanjski zdravstveni dani, no zbog pandemije je premješten na rujan i sad nosi naziv 42. karlovački zdravstveni dani.