Temperature su u srpnju u Grčkoj rasle iznad 45 Celzijevih stupnjeva, a more se zagrijalo na 28 stupnjeva.
Takvi su uvjeti posebno teško pogodili Solunski zaljev, središte uzgoja dagnji u Grčkoj, koja uz Italiju, Francusku i Španjolsku spada među vodeće proizvođače tih školjki u svijetu.
Uništeno je oko 50 posto proizvodnje dagnji, ističu vlasti Središnje Makedonije, a uginulo je i 90 posto mlađi koja je trebala stići u ribarnice iduće godine.
Dagnje ne podnose visoke temperature, doživljavaju svojevrsni toplotni udar, objašnjava profesor fiziologije životinja na Sveučilištu Aristotle Basile Michealides, koji, između ostalog, proučava utjecaj globalnog zatopljenja na život u moru.
Grčka je prošle godine proizvela oko 23 tisuće tona školjki u uzgoju, no pandemija je naštetila turizmu i potražnji s glavnih tržišta Italije i Španjolske, rekao je viceguverner Središnje Makedonije zadužen za rast i okoliš Kostas Gioutikas.
„Zaljev bi idućih godina mogao ostati bez uzgajivača dagnji, a regija čini 85 posto nacionalne proizvodnje. Situacija je doista jako teška“, rekao je Gioutikas.
Predsjednik udruženja lokalnih uzgajivača školjki Poseidon Konstantinos Vervitis poručuje vladi da im hitno nadoknadi gubitke jer baš i nemaju puno izbora.
„Moramo ostati ovdje i boriti se. Uložili smo u ovo sav svoj životni trud", zaključuje.