“Pouke financijske krize neka nam budu upozorenje: Europa je prebrzo proglasila pobjedu i to smo skupo platili. Tu pogrešku nećemo ponoviti”, rekla je von der Leyen u govoru o stanju Unije na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.
Europska unija je za vrijeme koronakrize suspendirala proračunska pravila koja propisuju da deficit ne smije prelaziti tri posto, a javni dug 60 posto BDP-a. Ta suspenzija ostaje na snazi i 2022. godine, ali dio zemalja poznatih po inzistiranju na fiskalnoj disciplini već vrši pritisak da se ta pravila ponovno počnu primjenjivati.
“Moramo razmisliti i o tome kako je kriza utjecala na naše gospodarstvo – od rasta duga i nejednakog utjecaja na različite sektore do novih načina rada. Zato će Komisija već idućih tjedana reaktivirati raspravu o reviziji gospodarskog upravljanja. Cilj nam je na vrijeme, prije 2023., postići konsenzus o budućnosti”, rekla je von der Leyen.
Eurozoni je nakon prošle velike financijske krize trebalo osam godina da vrati BDP na razinu od prije krize. Za produljenu recesiju mnogi okrivljuju pretjerano inzistiranje na striktnim fiskalnim pravilima koja su gušila gospodarstvo.
Stoga se unutar EU-a sve više pojavljuju glasovi da fiskalna politika treba staviti veći naglasak na reforme koje bi potaknule dugoročni rast.
Pregovori o fiskalnim pravilima su politički osjetljivi zbog nepovjerenja između sjevernih članica, tzv. “škrtaca” koje tradicionalno inzistiraju na fiskalnoj disciplini i južnih članica koje traže veći manevarski prostor u vođenju proračunske politike.