Italija pokušava spriječiti zaštitu hrvatskog desertnog vina prošek, odnosno zabraniti korištenje tog naziva na hrvatskim proizvodima, jer smatra da se korištenjem naziva prošek nanosi šteta talijanskom proseccu, iako nije riječ o istom proizvodu.
Hrvatski je zastupnik istaknuo za Hinu da je "stvarno zadovoljan što je povjerenik u manje od tjedan dana reagirao na poziv da se nađemo fizički".
"To znači da postoji zainteresiranost", ističe Picula i dodaje da ta činjenica "ohrabruje".
U hrvatsko-talijanskom sporu oko prošeka i prosecca presudit će "snaga argumenata i snaga lobiranja", smatra Picula.
U razgovoru s povjerenikom Picula je istaknuo da je talijanska opstrukcija zaštite izvornosti prošeka motivirana financijskim interesima proizvođača.
Picula je obrazložio i kako Prošek kao proizvod nije nov, već da ima snažno povijesno uporište te tradiciju proizvodnje čak i dulju od Prosecca, navodi se u priopćenju ureda zastupnika.
Wojciechowski je kazao da je Komisija upoznata s hrvatskom inicijativom i zahtjevom, po ulasku u Europsku uniju 2013., za zaštitom naziva prošek, priopćio je ured zastupnika.
Socijaldemokratski zastupnik pojasnio je povjereniku da su hrvatski proizvođači spremni na kompromisno rješenje, odnosno dodavanje geografske odrednice "dalmatinski" proizvodu, kao što je napravljeno po pitanju pršuta dodavanjem geografske odrednice.
Picula podsjeća da se Hrvatska ranije suočila sa sličnom situacijom, kada je Slovenija pokušala zabraniti korištenje imena teran.
"Bilo je potrebno napraviti puno toga, recimo u Europskom parlamentu, jer su slovenske kolege imale drugačiju poziciju", kazao je.
Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu i zamjenski član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, objasnio je prošloga petka u pismu povjereniku Wojciechowskom razlike između dvaju vina te je izrazio očekivanje da će Europska komisija (EK) zaštititi hrvatski autohtoni proizvod od "sabotiranja" od strane talijanske vinarske industrije.
"Prošek je tradicionalno hrvatsko desertno vino koje se od prosušenih bobica grožđa naših tradicionalnih sorti bogdanuše, maraštine i vugave proizvodi u središnjoj i južnoj Dalmaciji i nema nikakve poveznice u okusu, vrstama grožđa ni tehnologiji proizvodnje s talijanskim proseccom, koji se industrijski puni CO2 plinom kako bi se postigla pjenušavost", napisao je u pismu Picula.
Komisija je u prošlosti taj zahtjev odgodila zbog izmjene pravne procedure i delegiranog akta za tradicionalne nazive, ali sada nastavlja taj proces. Službena objava Komisije se očekuje u narednim mjesecima, na što postoji mogućnost prava žalbe, te će se potom Komisija završno očitovati o procesu priznavanja imena Prošek.