Slovenska vlada kao kao ključne izazove za EU u sljedećih šest mjeseci ističe epidemiološku situaciju, oporavak gospodarstva od posljedica pandemije, jačanje otpornosti, Konferenciju o budućnosti Europe, proširenje EU-a na zapadni Balkan, migracije te zelenu i digitalnu tranziciju.
Slovenija će predsjedavati Vijećem EU-a pod sloganom: “Zajedno. Otporna. Europa”.
Tim sloganom, objašnjavaju u slovenskoj vladi, željeli su uputiti tri odvojene, a sadržajno povezane poruke da je ključ za jačanje otpornosti EU-a, koja će se učinkovito suočavati s izazovima, međusobna povezanost, suradnja i solidarnost.
Slovenski program predsjedanja zasniva se na četiri prioriteta: oporavak i jačanje otpornosti Europe, razmišljanja o budućnosti Europe, jačanje vladavine prava i europskih vrijednosti te sigurnost i stabilnost u europskom susjedstvu.
U listopadu ove godine, Slovenija će organizirati samit čelnika EU-a i zemalja zapadnog Balkana.
Slovenija se nada da će tijekom njezina predsjedanja Bugarska povući svoju blokadu otvaranja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom. Zbog bugarske blokade na čekanju je i Albanija jer je zemlje članice ne žele razdvajati od Sjeverne Makedonije kada je riječ o početku pregovora. Bugarska je pod velikim pritskom ostalih država članica, ali se pomak ne očekuje prije parlamentarnih izbora u toj zemlji, koji se održavaju 11. srpnja, i formiranja nove vlade.
Prvi put Slovenija je predsjedala u prvoj polovici 2008. godine, samo tri i pol godine nakon ulaska u EU, i bila je prva među novim članicama koja je preuzela predsjedničku dužnost. Na čelu slovenske vlade i tada i danas bio je Janez Janša.
Prvo slovensko predsjedanje bilo je u drukčijim okolnostima. Tada je uloga zemlje predsjedateljice bila vidljivija i važnija nego što je to slučaj nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, 1. prosinca 2009.
Portugal uspio dovršiti nekoliko važnih zakonodavnih dosjea
Portugal je tijekom svoga predsjedanja uspio dovršiti nekoliko važnih zakonodavnih dosjea, poput dogovora o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici za razdoblje od 2027. godine, uvođenja digitalnih potvrda za lakše kretanje unutar EU-a, donošenje prvog zakona o klimi kojim se Europska unija obvezala da će do 2050. postati klimatski neutralna.
Postignut je i dogovor o novim pravilima za naplatu cestarina, kojima se uvode veza između visine cestarine i količine emisije ugljikova dioksida koje vozilo ispušta. Također se uvodi pristup da se cestarina plaća po prijeđenoj udaljenosti, umjesto da se vinjete ograničavaju vremenski na sedam, deset dana ili dulje.
Također je postignut dogovor o poreznoj transparentnosti, koji prisiljava velike kompanije da prijave gdje u EU-u plaćaju porez i ostvaruju profit.
Portugalci ističu da im je u ostvarivanju ciljeva pomoglo poboljšanje epidemiološke situacije, što je u posljednja tri mjeseca omogućilo sve više fizičkih sastanaka, koji su daleko prikladniji okvir za postizanje dogovora o osjetljivim pitanjima. Prva tri mjeseca portugalskog predsjedanja sastanci su se uglavnom održavali na daljinu zbog restrikcija uvedenih radi suzbijanja pandemije koronavirusa.