“Obrada zahtjeva za azilom izvan EU-a postavlja temeljno pitanja o pristupu azilnim postupcima i učinkovitom pristupu sustavu zaštite", rekao je glasnogovornik Komisija Adalbert Jahnz.
Dodao je da takva mogućnost ne postoji ni u sadašnjim pravilima ni u novom prijedlogu pakta o migracijama i azilu.
Danska je u četvrtak donijela zakon koji će joj omogućiti da azilantske centre osnuje izvan Europe i tražitelje azila ondje ostavi na čekanju.
“Komisija će sada pozorno analizirati danski zakon prije nego što odluči što će poduzeti”, rekao je Jahnz.
Ovim potezom socijaldemokratske vlade premijerke Mette Frederiksen želi se odvratiti migrante da uopće dolaze u Dansku. U praksi bi to značilo da osoba mora osobno na danskoj granici predati zahtjev za azilom, a zatim će biti prevezena u centar izvan Europe gdje će čekati rješenje.
Zasad još nijedna zemlja nije pristala surađivati s Danskom, ali je vlada objavila da pregovara s njih pet do deset.
Nije službeno objavljeno o kojim se zemljama radi, ali danski mediji pišu da su u pitanju Egipat, Eritreja, Ruanda, Etiopija.
Danski ministar za migracije Mattias Tesfaye ranije je izjavio da te zemlje "neće nužno biti demokracije onako kako ih mi doživljavamo, ali sve će biti dogovoreno u skladu s međunarodnim konvencijama".
Novi zakon zaokret je od 180 stupnjeva za socijaldemokrate Mette Frederiksen. Godinama je danska populistička Narodna stranka imala monopol na antiuseljeničku politiku, ali je njihov stajalište u međuvremenu postala norma, kazao je politički analitičar Kasper Hansen.
Prije dvije godine samo je 2716 ljudi zatražilo azil u Danskoj, osam puta manje nego 2015.
Iako inicijativa prolazi u Danskoj, u međunarodnoj zajednici izaziva zabrinutosti. Po UNHCR-u, "protivna je međunarodnim načelima suradnje o izbjeglicama".