Europska unija uvela je u ožujku prve značajne sankcije protiv kineskih dužnosnika od 1989. zbog navodnih kršenja ljudskih prava u kineskoj regiji Xinjiang, u kontekstu pritiska SAD-a na saveznike da pruže otpor sve nametljivijoj kineskoj vanjskoj politici.
Peking, koji odbacuje optužbe, odgovorio je sankcijama protiv nekoliko europskih zastupnika i entiteta, što je dovelo u pitanje ratifikaciju važnog sporazuma o ulaganjima koji je načelno dogovoren na samom kraju prošle godine.
Europski veleposlanik u Pekingu Nicolas Chapuis rekao je na konferenciji za novinare u petak da se Uniju neće spriječiti da govori što želi.
„Ne želimo....eskalaciju, ali ništa neće spriječiti Europsku uniju da govori što želi i kada to želi”, rekao je, prenio je Reuters.
Europska komisija pauzirala je rad na promicanju Sveobuhvatnog sporazuma o ulaganjima (CAI) s Kinom, priznajući da će teško osigurati potporu Europskog parlamenta dok su europski zastupnici pod kineskim sankcijama.
Chapuis je ocijenio da situacija u vezi tog sporazuma nije tako loša.
Priznao je da kineske sankcije protiv europskih parlamentaraca ne pomažu ratifikaciji. Ali i istaknuo da se i dalje vode razgovori s kineskim ministarstvom trgovine o konačnoj verziji sporazuma, koji bi mogao biti dan Europskom parlamentu na odlučivanje potkraj godine ili početkom iduće.
„Situacija je manje dramatična nego što izgleda da ljudi misle. I dalje jako usko surađujemo s kineskim ministarstvom trgovine”, kazao je. „Izgleda da Peking želi nastaviti dijalog”.
Chapuis je kazao da ništa ne sprječava Kinu da ratificira sporazum prije Europe te da se raduje tome, ali i da je potrebno stvoriti „politički prostor” da ga odobri Europski parlament.
„Još je prerano da bi se moglo reći hoće li biti tog političkog prostora, hoće li ga biti dovoljno”.
Zamjenik kineskog ministra vanjskih poslova Qin Gang rekao je na europskom prijemu nedugo nakon Chapuisove izjave da bi dvije strane trebale raditi na brzoj provedbi sporazuma o ulaganjima.
Kina se nada da je EU može sagledati „objektivno i racionalno”, rekao je Qin.
Europska unija uvela je potkraj ožujka sankcije protiv četiri kineska dužnosnika i jedne državne kompanije zbog umiješanosti u kršenja ljudskih prava Ujgura, muslimanske manjine u sjeverozapadnoj regiji Xinjiang. Unija nije uvodila sankcije Kini od pokolja na Trgu Tiananmen 1989.
Peking je ubrzo odgovorio uvođenjem sankcija protiv pet europarlamentaraca, tri zastupnika u nacionalnim parlamentima, dva znanstvenika te protiv četiri europska entiteta. Optuženi su za “maliciozno širenje laži i dezinformacija o Kini”.
Sankcije su uvedene protiv Političkog i sigurnosnog odbora Vijeća Europske unije, Pododbora za ljudska prava Europskog parlamenta, njemačkog Instituta Mercator za kineske studije te protiv danske zaklade Savez demokracija.
Sveobuhvatni sporazum o ulaganjima s Kinom preliminarno je dogovoren 30. prosinca 2020., pretposljednjeg dana njemačkog predsjedanja Vijećem EU-a, nakon sedam godina pregovaranja.
Kritičari tvrde da je sporazum sklopljen prvenstveno jer odgovara interesima njemačke industrije te da ne on ne obvezuje Kinu da poštuje međunarodne standarde zaštite na radu. Zagovornici pak tvrde da je Kina po prvi put pristala na ustupke po pitanju subvencioniranja domaćih kompanija te da će se omogućiti jednaka “pravila igre”.
Sporazum još trebaju odobriti Vijeće EU-a i Europski parlament.
Predsjednik Europske trgovinske komore u Kini, Jeorg Wuttke, veliki zagovornik sporazuma o ulaganjima, manje je optimističan od veleposlanika Chapuisa.
Sporazum „se neće konkretizirati još dugo”, rekao je u petak na konferenciji za novinare, prenio je France presse.
Sankcioniravši europske zastupnike, kineski režim je nanio „nerazmjeran” udarac sporazumu.
„Jasno je da Europski parlament neće učiniti ništa kako bi se posvetio tom sporazumu o ulaganjima dok kineske sankcije ne budu ukinute”, ocijenio je Wuttke.