Ljudske aktivnosti u sklopu maritimnog sektora, ali i djelatnosti gospodarstva na kopnu uvelike utječu na europska mora višestrukim pritiscima kao što su emisije nutrijenata iz agrikulturnog sektora koje uzrokuju prekomjeran rast algi, loše gospodarenje otpadom, emisije mikrobnih patogena koje uzrokuju bolesti organizama u moru, prekomjeran izlov ribe, zagađenje energijom i podvodnim zvukom, bušenja nafte i ostale ljudske fizičke intervencije.
Visoki dužnosnici EU-a i stručnjaci, panelisti ove rasprave, vodili su se smjernicama Zelenog plana, za čiju je provedbu nužna i održiva plava ekonomija, a neke od najvažnijih smjernica na kojima su temeljili svoja izlaganja su dekarbonizacija, postizanje nulte razine zagađenja, kružno gospodarstvo i očuvanje bioraznolikosti.
Panelisti Christos Economou, Jann Martisohn, Veronica Manfredi, Manuel Barange i Sergi Tudela, jednoglasno su pozvali na suradnju svih građana Europske unije u očuvanju mora i provedbi Zelenog plana.
„Mora nisu važna samo za sektore plave ekonomije, već igraju važnu ulogu u opskrbi hranom, vodom i drugim materijalima, regulaciji klime (npr. odvajanje ugljika) i kvaliteti zraka“, naglasili su sa svog znanstvenog stajališta te potakli na veću uključenost znanstvenika istraživača u donošenje odluka o gospodarenju prirodnim kapitalom.
„Jedan od ključnih koraka je", kažu stručnjaci, „usvajanje maritimne strategije Europske unije čiji je glavni cilj učinkovitija zaštita morskog okoliša u cijeloj Europi, a nadopunjuje se godišnjim izvješćem EU-a o plavoj ekonomiji s najnovijim podacima i saznanjima o pomorskom sektoru“.
Jann Martisohn naglasio je važnost praćenja i vođenja evidencije o svim morskim resursima, a "prikupljanje podataka s terena važno je za planiranje održivog gospodarskog rasta maritimnog sektora", dodao je.
Pomorske aktivnosti u kojima je, kako stoji u izvješću Blue economy 2021, zaposleno 1.02 milijuna ljudi samo u Jadransko-jonskoj regiji, ovise o prirodnom kapitalu, stoga je za opstanak morskog ekosustava, a time i maritimnog sektora, važno održivo koristiti morske resurse.
„Plava ekonomija može biti istinski održiva, okolišno, ekonomski i socijalno, a za to joj je potrebna znanstvena podloga i mjere upravljanja za smanjenje onečišćenja“ istaknula je stručnjakinja za okoliš Veronica Manfredi.
Zanimljivo je spomenuti da se po istraživanju provedenom ove godine, objavljenom u izvješću Blue economy 2021, 6.3% otpada u moru pripisuje pomorskim aktivnostima, a čak 34.7% gospodarskim djelatnostima na kopnu.