Tim se planovima utvrđuju reforme i projekti javnih ulaganja koje svaka država članica planira provesti uz podršku Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF). Ukupno je do sada Komisija primila planove od 17 država članica.
Komisija sada ima dva mjeseca za ocjenu tih planova kako bi se utvrdilo doprinose li oni učinkovitom rješavanju svih ili znatnog broja podskupina izazova utvrđenih u relevantnim preporukama za pojedine zemlje izdanim u kontekstu Europskog semestra.
Komisija će također procijeniti je li u tim planovima najmanje 37 posto izdataka namijenjeno za klimatske ciljeve i najmanje 20 posto za za digitalnu tranziciju.
Nakon što nacionalni plan dobije prolaznu ocjenu, Komisija ga šalje Vijeću na usvajanje, za što Vijeće u pravilu ima četiri tjedna.
Mehanizam za oporavak i otpornost ključni je dio plana EU-a za gospodarski oporavak od koronakrize, nazvan EU sljedeće generacije. Na raspolaganju ima 672,5 milijardi eura za potporu investicijama i reformama u državama članicama. Od toga iznosa 312,5 milijardi eura bespovratna su sredstva, 360 milijardi zajmovi.
Hrvatska ima na raspolaganju 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava i 3,6 milijardi zajmova.
Hrvatski nacionalni plan oporavka i otpornost (NPOO) za sada planira iskoristiti bespovratna sredstva, a za kasnije je ostavljena odluka hoće li se koristiti i zajmovi.
Hrvatski plan strukturiran je u pet komponenti i jednu inicijativu: zeleno i digitalno gospodarstvo; javna uprava i pravosuđe; obrazovanje, znanost i istraživanje; tržište rada i socijalna zaštita; zdravstvo. Inicijativa se odnosi na obnovu zgrada.
Plan također uključuje mjere za poboljšanje poslovnog okruženja, obrazovanja, istraživanja i razvoja, energetske efikasnosti u zgradama, za promet s nultom emisijom stakleničkih plinova i razvoj obnovljivih izvora energije.