Zapadni Balkan je jedna od dviju glavnih tema redovitog mjesečnog sastanka ministara vanjskih poslova koji se sastaju u ponedjeljak u Bruxellesu. O pitanjima proširenja EU-a i Procesu stabilizacije i pridruživanja, koji je osmišljen za zemlje nastale raspadom Jugoslavije i Albaniju raspravljat će se i u utorak na sastanku Vijeća za opće poslove koje čine uglavnom ministri vanjskih poslova ili ministri zaduženi za europske poslove.
Posljednjih tjedana u javnosti se pojavilo nekoliko tzv. “non-papera” s prijedlozima za rješavanje otvorenih pitanja koja još uvijek opterećuju to područje. U jednom takvom navodnom dokumentu koji je pripisan Sloveniji, ali čije postojanje ili autorstvo nitko nije potvrdio, predlaže se podjela Bosne i Hercegovine po etničkoj osnovi. To je naišlo na brojne osude jer se smatra da je diranje u granice iznimno opasno i da bi dovelo do nesagledivih posljedica. Drugi takav dokument, čije su postojanje i autorstvo također upitni, odnosi se na Kosovo i rješavanje odnosa između Kosova i Srbije.
Jedini “non-paper” s priznatim autorstvom je onaj koji je predstavila Hrvatska, a podržale su ga Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka i Cipar.
U tom dokumentu, koji je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman predstavio na sastanku šefova diplomacija EU-a u ožujku, govori se o Bosni i Hercegovini.
U non-paperu se ističe da BiH mora ostati u središtu pozornosti EU-a, da je članstvo te zemlje u EU-u i prioritet i težnja, a da bi se to ostvarilo potrebna je sveobuhvatna transformacija cijelog društva.
Jedan od prvih ciljeva na tom putu je stjecanje kandidatskog statusa, za što je potrebno ispuniti 14 prioriteta koje je definirala Europska komisija.
U dokumentu se kaže da je Bosna i Hercegovina utemeljena na načelu jednakosti triju konstitutivnih naroda i svih njezinih građana bez obzira u kojem dijelu države žive.
Kako bi ispunila političke kriterije, Bosna i Hercegovina mora provesti presude Europskog suda za ljudska prava.
U dokumentu se dodaje da novi izborni zakon u BiH treba biti u skladu s europskim standardima i s preporukama OESS-a i Venecijanske komisije, kako bi se izbjegle “bilo kakve manipulacije u izbornom procesu”.
“Želimo da Bosna i Hercegovina napravi odlučujući i održivi korak prema političkoj stabilnost, funkcionalnom tržišnom gospodarstvu i blagostanju svih njezinih građana. Stabilnost, sigurnost, prosperitet i funkcionalnost Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene države od najveće je važnosti ne samo za njezine neposredne susjede, nego i za regiju, EU i cijelu Europu, kaže se u dokumentu.
Osim o zapadnom Balkanu, ministri će u ponedjeljak razgovarati o transatlantskim odnosima te o aktualnim vanjskopolitičkim pitanjima.
Popodne će se ministrima video-vezom pridružiti američki izaslanik za klimu John Kerry s kojim će razgovarati i klimatskoj diplomaciji i nastojanjima za usporavanje globalnog zagrijavanja.
U utorak će na sastanku Vijeća za opće poslove portugalsko predsjedništvo EU-a izvijestiti ministre o naporima na otvaranju pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.
Većina država članica suglasna je da se s obje zemlje otvore pregovori, ali problem predstavlja Bugarska, koja u pregovarački okvir za Sjevernu Makedoniju pokušava ugraditi odredbe koje dovode u pitanje makedonski jezik i povijest. Većina država članica smatra da pristupni pregovori nisu mjesto za rješavanje takvih pitanja, ali bez suglasnosti svih članica pregovori se ne mogu otvoriti. Stoga se pojavljuju ideje da se razdvoje pitanja Albanije i Sjeverne Makedonije i da se barem s Albanijom otvore pregovori do kraja prvog polugodišta ove godine. Ali i za tu ideju trebat će suglasnost svih država članica.
Ministri će na Vijeću za opće poslove također razgovarati o koordinaciji borbe protiv covida-19 i o pripremama za izvanredni samit čelnika EU-a 25. svibnja.
Sljedeći tjedan započinje “trijalog”, ključna faza zakonodavnog procesa o zelenim digitalnim potvrdama koje bi trebale olakšati putovanja unutar EU-a tijekom pandemije i spasiti turističku sezonu.
Tri europske institucije Vijeće, Parlament i Komisija pokušat će postići suglasnost o tom zakonu kako bi se te potvrde mogle početi koristiti prije ljeta.