“Postoje određene opasnosti prilikom donošenja ovih zakona, međutim na EU-u je da uvaži svaku specifičnost i da napravi zakone koji će biti pozitivni za sve, a ne da neke utopi, a neke izbaci na vrh”, istaknula je Borzan.
U usporedbi s razvijenijim zemljama Unije, u Hrvatskoj je ekološka proizvodnja hrane još uvijek nedovoljno zastupljena, a tržište relativno malo.
Nedostatak kvalitetne edukacije za poljoprivrednike i agronome, visoki troškovi proizvodnje, spora primjena novih tehnologija te nedostatak sustavnije institucionalne podrške, značajno ugrožavaju konkurentnost domaćih proizvoda na sve zahtjevnijem EU tržištu.
“Razlike među nekim zemljama često su toliko velike da je jednostavno nemoguće za sve postaviti isti cilj”, dodala je Borzan te naglasila da je na svakoj članici da sama odredi konkretne mjere za ostvarivanje ciljeva.
Iako se u EU naglašava princip otvorenog tržišta, postoje regulatorni i drugi alati kojima se malim proizvođačima može pomoći u distribuciji i jačanju konkurentnosti, napominje Borzan,
“Svaka država članica može, i poželjno je da to učini, u svojim okvirima i prema svojim specifičnostima, vlastitim zakonima štititi i podržavati svoje proizvođače”, kaže hrvatska eurozastupnica.
“No kod nas to nažalost nije tako, vlade se često ne uspiju same izboriti za ono što je dobro za njihove građane i zato mi u Strategiji ističemo važnost udruživanja malih proizvođača jer je bez toga zapravo teško opstati na zajedničkom tržištu”, naglasila je Borzan.
U godinama nakon pristupanja EU-u do 2017. vrijednost poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj značajno je opala, za oko 24 posto, a uz to se smanjio i udio hrvatske poljoprivrede u ukupnoj poljoprivredi EU, i to za oko 32%.
Pitanje je je li strategija Od polja do stola nova prilika za preokretanje negativnih trendova ili će dodatno reducirati vrijednost domaće poljoprivredne proizvodnje i marginalizirati hrvatske proizvode na EU tržištu, unatoč potencijalima koje Hrvatska u tom sektoru ima.
O ekološkoj poljoprivredi i zdravoj hrani sve se više govori, no kada je riječ o tome kolika je zapravo potražnja za takvim proizvodima u Hrvatskoj, te kakav je odnos ponude i potražnje na domaćem tržištu, Borzan ocjenjuje da je organska hrana sve popularnija, ali i da se na hrvatskim policama ona nalazi u relativno malim količinama.
„Usporedbe radi, u brojnim zapadnoeuropskim zemljama ekološki proizvedena hrana zauzima 10, 20 ili 30 posto police i taj trend raste“, istaknula je Borzan.
Dodala je također da “imamo ogroman potencijal, ali potražnja još uvijek kod nas nije toliko visoka”, no istaknula je da se to polako mijenja. „Prema nedavnom istraživanju, 44 posto hrvatskih potrošača spremno je platiti više za zdrav proizvod“, navodi Borzan.
Cijena ekološki proizvedenih namirnica još uvijek je dosta visoka, a kada je riječ o postizanju konkurentne cijene, Borzan kaže da je "jedna od metoda koja bi mogla pomoći da zdrava hrana ne bude skup izbor primjena poreznih olakšica na takve proizvode, što bi smanjilo cijenu i potaknulo građane da kupe takav proizvod”.
Ovim principom tako se nagrađuje ekološke poljoprivrednike za pružanje usluga ekosustavu, kao što su održavanje čistog zraka i voda, što je i jedan od ključnih ciljeva strategije Od polja do stola koja teži stvaranju pravednog, zdravog i održivog prehrambenog sustava. Između ostaloga, to znači i daljnje okretanje prema ekološkoj proizvodnji.
Strategija Od polja do stola dio je i šire politike revitalizacije ruralnih područja EU, no da bi se došlo do konkretnih rezultata, ova strategija mora biti usklađena i povezana s drugim zelenim i razvojnim politikama.
Govoreći o usklađenosti prijedloga za reformu Zajedničke poljoprivredne politike sa samom Strategijom, Borzan je kaže da je grupacija socijaldemokrata, kojoj ona pripada, glasovala suzdržano jer je prepoznato da prijedlog reforme nije bio dovoljno „zelen“.
S druge strane, navela je da se nadaju ispraviti propušteno kroz izglasavanje snažne strategije i povezanih direktiva, no, kako je naglasila, to je "dug put s mnogo nepoznanica".
“Treba uzeti u obzir da je poljoprivredni lobi izuzetno snažan i da će to biti vrlo teška borba. Zastupnici u Europskom parlamentu kroz amandmane imaju moć mijenjanja zakona pa će utjecaj na zastupnike biti strašno jak“, objasnila je Borzan.