Stajališta "mladih Europljana imaju ulogu u raspravama o budućnosti Europske unije, bez vaših zahtjeva za djelovanjem ne bi bilo Europskog zelenog plana", rekao je potpredsjednik Komisije sudionicima trodnevne konferencije, koju je od 18. do 20. ožujka za europske srednjoškolce organizirao Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO).
EGSO konferenciju za srednjoškolce zemalja članica Europske unije i zemalja kandidata organizira jednom godišnje, a tema ovogodišnjih online sastanaka bila je "Naša klima, naša budućnost". Sudjelovalo je 234 učenika i 56 profesora iz 29 zemalja cijele Europe, među kojima i Srednja škola Mate Balota iz Poreča, aktivisti te supredsjednica Zelenih u Europskom parlamentu Ska Keller i Frans Timmermans, prvi potpredsjednik Komisije zadužen za provedbu Zelenog plana EU-a.
Timmermans je, među ostalim, poručio kako EU treba povećati korištenje obnovljive energije.
"Na godišnjoj razini potrošnju energije u zgradama smanjujemo za jedan posto, ali te brojke moramo barem udvostručiti. Moramo i pomoći ljudima da obnove zgrade i okrenu se solarnim panelima i dizalicama topline, a sve kako bi se modernizirali i tako počeli ostvarivati cilj Europske komisije u godinama pred nama. Potrebno nam je svakako i sve više izvora obnovljive energije", kazao je Timmermans.
Živimo u vremenu velike klimatske krize, ocijenila je Ska Keller i poručila kako svi mi možemo to zaustaviti, iako imamo jako malo vremena.
"Ta me činjenica često frustrira, ali pozitivno je to što imamo i znanje i sredstva da počnemo mijenjati svijet. Brojne je stvari teško zakonski provesti, pogotovo jer politička većina nije na našoj strani pa smo primorani raditi kompromise. Ipak, ja se vodim rečenicom kako je bitno nikada ne odustati i uvijek znati kuda idete", rekla je supredsjednica Zelenih u Parlamentu.
U raspravu se uključila i belgijska aktivistica Adelaide Charlier koja se na poseban način prisjetila 2018. godine kada su počeli "štrajkovi učenika za klimu" koje je svojim prosvjedovanjem ispred parlamenta u Švedskoj inicirala tada 15-godišnja Greta Thunberg.
"Prije nego sam postala aktivistica smatrala sam da je sve pod kontrolom, pogotovo zato što svjetske vođe nisu klimatske promjene shvaćali ozbiljnije. Nažalost, nastavimo li ovim tempom, temperatura će nam uskoro porasti za čak 4 do 5 stupnjeva. Glavno pitanje jest što možemo učiniti, ali mnogo ljudi to pitanje ignorira", rekla je aktivistica.
"Mi studenti krenuli smo malim koracima no mislim da smo puno toga postigli do sada. Počeli smo surađivati sa stručnjacima s kojima smo napisali 27 preporuka koje se mogu implementirati u budućnosti", dodala je Charlier.
Osim studenata, profesora i aktera problema s klimatskim promjena, brojni su se uključili i u konferenciju uživo na društvenim mrežama. Događanje pod nazivom "Osmišljavanje sustavnih promjena" okupilo je i brojni mlade stručnjake te influencere koji su podijeli svoja znanja i spoznaje o klimatskim promjenama u kontekstu sustavnih promjena.
Cilj Europe je da postane klimatski neutralna do 2050. godine, a usporedno, 2030. godine, emisija stakleničkih plinova trebala bi se smanjiti za najmanje 55 posto. Europska komisija predložila je da se ovakav cilj unese u zaseban zakon kako bi sve politike EU-a doprinijele zacrtanom planu. Taj je prijedlog dan na razmatranje Europskom parlamentu, Vijeću te Ekonomskom i socijalnom odboru.
U međuvremenu je pokrenuta i inicijativa "Europski klimatski pakt" kojom se ljude, zajednice i organizacije želi potaknuti na sudjelovanje u klimatskim akcijama.