Zastupnici su u raspravi održanoj na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta i izvješću usvojenom s 504 glasa za, 79 protiv i 112 suzdržanih, upozorili da mnoga poduzeća ne uzimaju u obzir zaštitu ljudskih prava i okoliša u svojim poslovnim aktivnostima te da je stoga potrebno zakonom urediti dužnu pažnju i odgovornost komercijalnih organizacija.
Eurozastupnici i povjerenik Komisije za vanjske poslove Raphaël Glucksmann su se složili da je nedopustivo da uništavanje prirode ostane nekažnjeno, kao i to da se ništa ne poduzme u vezi iskorištavanja jeftine radne snage.
“Multinacionalne tvrtke moraju biti zakonski odgovorne za sve svoje proizvodne lance. Zasad to nije slučaj. Danas Zara ili Nike nisu odgovorni ni za što jer sami ništa ne proizvode. Njihovi dobavljači mogu kršiti ljudska prava ili uništavati okoliš, a da nikome ne odgovaraju”, izjavio je Raphaël Glucksmann, povjerenik Komisije za vanjske poslove.
Pozivajući se na činjenicu da je globalizacija pogoršala "štetne utjecaje poslovnih aktivnosti na ljudska prava, (...), na okoliš i dobro upravljanje državama”, europarlamentarci u rezoluciji napominju “da bi strategije dužne pažnje trebale biti usklađene sa ciljevima održivog razvoja i ciljevima politike Unije u području ljudskih prava i okoliša, uključujući europski zeleni plan”.
Zastupnici stoga u rezoluciji od Komisije traže da u "vanjskopolitička djelovanja, što uključuje trgovinske i ulagačke sporazume, uvijek uvrsti odredbe i razmatranja o zaštiti ljudskih prava".
Nova pravila predložena ovom rezolucijom trebala bi bolje štititi žrtve kompanija, najčešće djece i žene, jamčiti im pristup pravnim sredstvima te osigurati da korporacije koje posluju na tržištu EU-a, a imaju sjedište izvan nje, poštuju obvezni Unijin okvir dužne pažnje.
U skladu s tim, Parlament je zatražio povezivanje trgovinskih instrumenata i uključivanje europskih delegacija u praćenje zakonodavstva o dužnoj pažnji u poduzećima iz EU-a koja posluju izvan njezinog teritorija.
Europarlamentarci su istaknuli i važnost poboljšanja sljedivosti lanaca opskrbe, no upozorili su da "sljedivost poduzeća u lancu vrijednosti može biti složena" zbog čega od Komisije očekuju nove alate kojima bi se tvrtkama pomoglo u postizanju toga cilja, a kao primjer djelomičnog rješenja navode korištenje digitalnih tehnologija.
Parlament traži i dodatne mjere poput zabrane uvoza proizvoda povezanih s ozbiljnim kršenjima ljudskih prava, poput prislinog i dječjeg rada.
Zastupnici su stoga pozvali Komisiju da se usredotoči na preispitivanja poduzeća sa sjedištem u kineskoj pokrajini Xinjiang koja izvoze proizvode u EU i provjeri potencijalne povrede ljudskih prava. U tom se kontekstu u rezoluciji naglašava važnost zaštite Ujgura nad kojima se već dugi niz godina vrši nasilje i represija od strane kineskih vlasti.
Izvjestiteljica Lara Wolters, članica Odbora za pravna pitanja, u raspravi je naglasila važnost sprječavanja prisilnog rada i uništavanja prirodnog okoliša u svrhu ostvarivanja dobiti.
“Odbijam vjerovati da su krčenje šuma i prisilni rad sastavni dio globalnih opskrbnih lanaca. Suočavamo se s nedostatkom pravila za odgovorno poslovno ponašanje i pravnog okvira u proizvodnim procesima”, kazala je Wolters.
Socijaldemokrat Marc Tarabella napomenuo je da je “uvođenje dužne pažnje neophodno za osiguravanje poštivanja ljudskih i radnih prava, kao i ekoloških standarda, kako unutar Europske unije, tako i izvan njezinih granica”.
Tom Vandenkendelaere iz Europske pučke stranke istaknuo je da “tek svako treće poduzeće u Europi može procijeniti utjecaj svojih aktivnosti na ljudska prava i okoliš. Većina europskih tvrtki stoga ne zna uključuje li, primjerice, njihov lanac vrijednosti dječji rad ili sustavno odlaganje otpada u rijeke”.
Pascal Durand iz kluba liberala (Renew) naglasio je da “naš planet više ne smije biti uništavan i iskorišten (...) samo da bi međunarodne tvrtke maksimizirale svoj profit”.
Nezavisni hrvatski eurozastupnik Mislav Kolakušić komentirao je u raspravi ponašanje kompanija u kontekstu covid pandemije i otkrivanja lijeka protiv te bolesti izrazivši sumnju u postojanje dužne pažnje farmaceutske industrije.
“Trideset godina je prosječno vrijeme koliko je bilo potrebno da se pronađe učinkovito cjepivo protiv pojedinih virusa. Sada smo u situaciji da je ne jedna osoba otkrila cjepivo protiv ovog virusa i dobila Nobelovu nagradu, nego je u manje od deset mjeseci, 10 ili 15 kompanija pronašlo cjepivo protiv korona virusa. (…) Ja u to ne vjerujem“, zaključio je hrvatski europarlamentarac.
Europska komisija je najavila da će kasnije tijekom ove godine iznijeti svoj zakonodavni prijedlog o korporativnoj odgovornosti.