Pandemija je u proteklih godinu dana snažno utjecala na žene koje su u krizi gospodarski, socijalno i intelektualno ugroženije od muškaraca i zato nacionalni planovi oporavka država EU moraju uključivati mjere za jednakopravnost spolova, rečeno je na sjednici ''Mi smo snažne: Žene predvode borbu protiv virusa covid-19''.
Da obilježavanje Dana žena ne smije ostati samo na riječima istaknuo je predsjednik EU parlamenta David Sassoli.
“Usred smo dramatične krize koja je pokazala da žene ne samo da su u prvom redu borbe protiv covida-19, već su bile i prve društvene žrtve krize kojoj ne vidimo kraja", kazao je.
Pandemija nije samo učvrstila nepravde i nejednakosti nego i postoji opasnost da izbriše dio onoga što je ostvareno u desetljećima borbe za ravnopravnost žena, naglasio je predsjednik EP-a.
Ne samo da su u pandemiji žene prve gubile posao jer ih je jako puno zaposlenih u turizmu, kulturi i ugostiteljstvu nego je u vrijeme 'lockdowna' bilo i puno nasilja nad ženama, rekao je Sassoli.
''Žene moramo staviti u središte koristeći sredstva koja imaju europski i nacionalni parlamenti kako bismo poboljšali financijske uvjete u kojima žene žive. Borba žena je borba svih nas", zaključio je.
Predsjednica Europske komisije Ursula Von der Leyen istaknula je da žene na stereotipe odgovaraju tako da “idu svojim putem i postižu izvrsnost".
“Svima je bolje kad žene dobivaju prilike koje zaslužuju – one su sposobne voditi, a karijera i majčinstvo mogu ići zajedno”, istaknula je Von der Leyen.
Europska komisija predložiti novo zakonodavstvo za borbu protiv nasilja nad ženama jer je “sloboda od straha i nasilja je osnovno ljudsko pravo”, naglasila je.
''Žena na vrhu bi trebala biti norma, ne iznimka'', zaključila je i skrenula pozornost na Estoniju, primjer države u kojoj su žene premijerka i predsjednica, ali i Europske komisije koja je rodno ujednačena.
Žene su iznijele krizu
Grčka predsjednica Katerina Sakellaropoulou, prva u povijesti te zemlje istaknula je da se Međunarodni dan žena ove godine slavi pod posebno nepovoljnim uvjetima.
''Posjećivala sam bolnice i centre za cijepljenje – vidjela sam kako se žene požrtvovno posvećuju svome radu. Bilo da su blagajnice, njegovateljice, medicinske sestre, kriza ih pogađa jako, a kad dođu kući rade 'nešto što se ne vidi', sve te kućanske poslove koje im nitko ne plaća'', istaknula je.
Zaključila da je izuzetno bitno pratiti proces oporavka i raditi na rodnoj ravnopravnosti.
Predsjednica Zastupničkog doma nizozemskog parlamenta Khadija Arib rekla je ''da se u krizi pokazalo da je zdravstvena njega, sektor koji je jako malo ugleda uživao u društvu, zapravo najvažniji''.
''Žene su preuzele najveći teret oko brige o pacijentima oboljelim od covida-19, a onda nakon radnog vremena ih čekaju kućanski poslovi – nadamo se stoga da će sektor njege i zdravstvene zaštite dobiti veće poštivanje, veću financijsku nagradu'', istaknula je Arib.
Isabelle Loeb, liječnica u belgijskoj bolnici u kojoj liječe oboljele od covida istaknula je da je u bolnicama uglavnom žensko osoblje, ali vodeća mjesta imaju muškarci.
''Ipak, i to se polako mijenja, a mi smo za to dobar primjer jer od 11 direktora, šest su direktorice'', istaknula je Loeb.
Sjednicu je zaključila socijaldemokratkinja Evelyn Regner (S&D), predsjednica Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost, istaknuvši da je „rodni element jedan od ključnih indikatora u ovoj krizi“.
''Trebamo jake žene i naša je odgovornost kao političara da zadovoljimo potrebe ljudi svih spolova jer tako ćemo izgraditi otpornije, ravnopravnije i pravednije društvo'', zaključila je.