Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek ocijenila je da predstoji promjena paradigme u postupanju u odnosu na kulturno-povijesnu cjelinu. Postupali smo konzervativno, čuvali smo sve, nismo imali hrabrosti valorizirati, a bili smo dosta brzi u zbrinjavanju i s dosta oklijevanja kad je trebalo dozvoliti neke iskorake, ocijenila je.
Smjernice za ozbiljnu protupotresnu obnovu
Istaknula je da treba donijeti smjernice za ozbiljnu protupotresnu obnovu kulturne baštine, kao što su prije dvije godine donijeli smjernice za energetsku obnovu, i da sve ono što se obnavlja ima temeljne zahtjeve sigurnosti.
Pozdravljam ideju Arhitektonskog fakulteta da kroz jedan studij ponudimo dodatni doprinos obrazovanju osoba koje će steći znanja da pristupimo obnovi baštine tako da je prilagodimo očekivanjima građana kako ne bi bježali iz povijesnih jezgara, kazala je ministrica Obuljen Koržinek.
Dekan Arhitektonskog fakulteta Bojan Baletić kazao je da će fakultet, Komora arhitekata i udruge maksimalno se organizirati da preuzmu nacionalni zadatak. Vjerujem da bi za sedam godina koje su pred nama Petrinja mogla biti primjer kako reorganizirati i napraviti novi grad. Zato smo mi za početak novog semestra pripremili nastavni zadatak obnove Petrinje. Ali nije tema samo graditeljska, nego prije svega kulturološka, rekao je.
Ministrica Obuljen Korižnek predočila je na okruglom stolu što je do sada učinjeno i kazala da je oko četrdesetak konzervatora iz cijele Hrvatske sudjelovalo u izradi popisa šteta na kulturnoj baštini.
Registar kulturnih dobara smo podigli na novu razinu, on je sad GIS referenciran i može se koristiti i preklapati sa svim drugim bazama koje koristimo i u njemu se nalaze i podaci o štetama. Građevinari i geodeti su onu bazu koja je postojala u Zagrebu podigli na novu razinu i sada osim tih podataka imamo podatke o štetama i sve katastarske podatke i pa i broj ljudi koji su živjeli u pojedinoj kući, što će biti presudno za pristup cjelovitoj obnovi i donošenjima odluka, kazala je.
U kulturno-povijesnoj cjelini Petrinje više od 527 objekata
Uspjeli smo brzim akcijama amortizirati javno stvorena očekivanja iz samog početka da će sve u Petrinji trebati rušiti. Razumno je očekivati da ćemo sami centar grada s onom gustom strukturom pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara, obnavljati tako da se bar dio tih struktura sačuva, a za ostatak grada raditi konzervatorsku podlogu temeljem koje će onda arhitekti i urbanisti u suradnji s lokalnom samoupravom izraditi koncept obnove, istaknula je ministrica.
Napomenula je da je očuvanje „tih struktura“ važno da bi ih mogli kvalificirati za financiranje obnove kulturne baštine, a izrada replika bi isključila iz tog procesa kao i izvore financiranja koji su na raspolaganju, kazala je i dodala da Petrinja ima jednu od najkvalitetnijih konzervatorskih podloga izrađenu nakon rata, zahvaljujući konzervatoru Tomislavu Petrincu, s vrlo preciznom valorizacijom stilskih elemenata, što mnogi drugi gradovi nemaju.
Pomoćnik ministrice Davor Trupković kazao je da da je u kulturno-povijesnu cjelinu Petrinje uključeno je više od 527 objekata. Središnji dio s parkom i zgradama u okruženju čini najužu zona zaštite, s još nekim građevina izvan te zone, kazao je.
Pri kraju je izrada popisa baštine, oko 80 građevina iz Petrinje je popisano i utvrđen njihov stupanj oštećenja. Sudjelovali su djelatnici muzeja, Hrvatskog restauratorskog zavoda, talijanske plave kacige su pomagale pri evakuaciji pokretnih kulturnih dobara, i drugi. Tu je sakralni inventar, ikone iz ikonostasa crkve sv. Nikole na groblju, etnografska zbirka Hosi iz Srednje škole, zbirka Galerije Hegedušić, te arhivska građa sabirnog arhivskog centra u Petrinji, kazao je Trupković i dodao da je do sada kroz povijest dosta baštine uništeno, te da ono što je ostalo treba očuvati, ali i revidirati prostore i zone zaštite.
On je kazao da je upravljanje rizicima važan dio suvremene zaštite dobara. Za brojne od tih situacija nismo bili spremni, pa je razvijanje mjera za jačanje otpornosti presudno da možemo pravodobno reagirati, zaključio je.
Voditi računa kako infrastrukturno i gospodarski pokrenuti taj kraj
Ministrica je istaknula pitanje što sa zgradama koje nemaju namjenu i koje su zbog zapuštenosti jako stradale. Obnova Petrinje tražit će urbanu revitalizaciju, s jasnom analizom potreba grada i rješavanjem vlasništva, da nam se ne bi dogodilo da na tim mjestima ostanu rupe kao nakon Domovinskog rata.
U pogledu izvora financiranja kazala je da će dio koji bude prihvatljiv za financiranje iz Europskog fonda solidarnosti djelovati brzo. Za urbanu revitalizaciju bit će potrebno pronaći izvor financiranja koji će biti neki zajam, jer bi pitanja vlasništva mogla značajno usporiti pa i onemogućiti obnovu iz europskih sredstava.
Izvan kulturne baštine, u onom dijelu u kojem radimo urbanu transformaciju, ulazimo u strukturu vlasništva, tražimo novu namjenu, šta bi u tom gradu trebalo postojati da bi grad zadržao sve elemente grada. Tu će nam trebati izvor financiranja koji će nam omogućiti da idemo puno dalje od činovničko-revizorskog pristupa i zato je potreban interdisciplinarni pristup, kazala je ministrica.
Privremeni ravnatelj Fonda za obnovu Damir Vanđelić smatra da bi ključni cilj obnove u Sisačko-moslavačkoj županiji treba biti očuvanje populacije. Ovaj kraj je opustošen i to ne samo u ljudskim potencijalima do to mjere da se nema razloga da se tamo živi. To se može vrhunski obnovit, ali to su samo zgrade koje će biti prazne, kazao je.
Vanđelić je zaključio da posebno treba voditi računa kako infrastrukturno, industrijski i poljoprivredno pokrenuti taj kraj. Tamo nedostaje radnih mjesta, pola kuća nema stanovnika. Trebat će nam i škole i vrtići ako ćemo naći razloga za život tamo. To zahtijeva jedan širi pristup. Ako riješimo Sisačko-moslavačku županiju, lakše ćemo riješiti Slavoniju, poručio je.