Horvat je na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade govorio o obnovi, a novinare je posebno zanimalo pitanje granica nadležnosti.
"Jako je puno loših komunikacija u medijima. Znamo jasnu granicu prostora kojim će se baviti i u kojem segmentu Fond za stambeno zbrinjavanje, koji će biti u ingerenciji samoga Fonda", rekao je i dodao kako će se uskladiti zakonodavni okvir za obnovu zbog novonastale situacije 28. i 29. prosinca.
Fondu za obnovu proširuje se nadležnost na Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju, a država na potpomognutom području, na kojem je proglašena katastrofa, u cijelosti osigurava financiranje obnove one nekretnine u kojoj stanuje vlasnik ili njegovi srodnici, što znači da se obnova neće financirati po principu 60-20-20 kao što je to u Zagrebu.
Radi povećane djelotvornosti u provedbi obnove obiteljskih kuća na potpomognutim područjima pogođenih katastrofom, uključuje se i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje s obzirom na to je na tom području već prisutan, dodao je Horvat.
"U operabilnost stavljamo stotinjak ljudi Središnjeg državnog ureda koji imaju iskustva i u obnovi i u gradnji zamjenskih kuća", istaknuo je.
Horvat je istaknuo da je unutar 14 dana od potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji formiran zakonodavni okvir te izrazio uvjerenje da će u srijedu u Saboru biti dovršena rasprava.
O toj temi, između ostalog, govorio je i premijer Andrej Plenković koji je također ustvrdio da je smisao Središnjeg državnog ureda da provodi obnovu na potpomognutom područjima.
"Odlučili smo da za taj dio nadležnost ima Središnji državni ured, a ovo što se tiče urbanih stvari, ići će prvo rješenjem Ministarstva graditeljstva, a potom Fonda", rekao je premijer.
Pojasnio je da je bit povoljnijeg tretmana u financiranju obnove u tome što je cijela Sisačko-moslavačka županija zbog posebnih socio-ekonomskih okolnosti potpomognuto područje, za razliku od Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije.