Nakon snažnoga potresa koji je krajem prosinca pogodio Petrinju, Glinu, Sisak i okolna sela, ljudi koji su ga pretrpjeli još su u stanju akutnoga straha, jer od potresa je prošlo manje od mjesec dana.
Zato stručna i pravovremena psihološka pomoć može pridonijeti da trauma ne ostavi ozbiljne posljedice na psihičko stanje pojedinca jer svaka osoba specifično reagira na traumu, riječi su stručnjaka iz subotnje emisije "Hrvatski radio za Banovinu" u kojoj je jedna od tema bila i psihološka pomoć stradalima u potresu.
Zadaća medija - širiti provjerene informacije i realne procjene
U emisji su sudjelovali ravnateljica Neurosihijatrijske bolnice "Dr. Ivan Barbot" iz Popovače i koordinatorica za psihološku i psihijatrijsku potporu stanovništvu na području Sisačko-moslavačke županije dr. Marina Kovač i voditeljica hitnoga prijema u toj bonici dr. Suzana Junaci, te Zlatan Tukara i Nenad Carević stradalnici u potresu sada smješteni u Vojarni u Petrinji .
Sudionici su bili jednodušni u ocjeni kako je važna uloga medija koji danas imaju snažan socijalni utjecaj da šire provjerene informacije i realne procjene jer tako mogu pridonijeti boljem psihološkom stanju ljudi traumatiziranih pretrpljenim iskustvom snažnih potresa i čestim naknadnim podrhtavanjima tla.
Tako su Tukara i Carević upozorili da mediji ne smiju širiti paniku prenoseći spekulacije o mogućim, još snažnijim, potresima i njihovim posljedicama. Također, smatraju da mediji ne bi smjeli kod ljudi pobuđivati nerelana očekivanja da će obnova biti brza jer, primijetili su, deset mjeseci nakon potresa u Zagrebu, jako malo toga je učinjeno na obnovi.
Poručili su da samo istinita informacija može pomoći ljudima da se suoče sa stvarnošću u kojoj su se našli nakon potresa i postanu svjesni da će obnova biti duga i zahtjevna.
Također, posvjedočili su da se teško nose s neizvjesnošću koju im donosi budućnost i da stalna podrhtavanja tla nameću potres kao glavnu temu njihovih razgovora i osobnih razmišljanja.
Psihološka pomoć treba, djeci je najteže
Strah je normalna ljudska reakcija na pretrpljenu katastrofu i svatko ga osjeća, istaknule su Kovač i Junaci, a nešto manje od mjesec dana od potresa govorimo još o akutnom strahu. Poručile su da pružena psihološka pomoć u ovom trenutku može spriječiti ili ublažiti ozbiljnije posljedice do kojih bi pretrpjela trauma mogla dovesti u budućnosti, kao što je poslijetraumatski stresni sindrom (PTSP).
Pritom, istaknula je Kovač, najteže se sa situacijom nose djeca, napose ona najmanja koja prije potresa nisu ni čula za tu riječ. Budući da su vezani za roditelje, na djecu će izravno utjecati to kako se njihovi roditelji nose s ovom traumatičnom situacijom.
Zato je jako važno da roditelji svojim primjerom mogu djeci pokazati kako će prebroditi ovu tešku situaciju, a kako su i samo traumatizirani, liječnice ih pozivaju da potraže psihološku pomoć kada im je potrebna.
Kada je pak riječ o početku drugoga polugodišta koji je na odgođen na područjima Sisačko-moslavačke županije stradalima u potresu, istaknule su kako je vraćanje učenika u škole, gdje god je to moguće, najbolji oblik nastave za djecu, a posebice sada.