To je bio prvi kontakt dviju strana na tako visokoj razini otkako su europski čelnici na samitu prošli tjedan odlučili da se pripreme ograničene sankcije protiv turskih državljana i poduzeća zbog istraživanja plina u vodama istočnog Sredozemnog mora na koje pravo polažu Grčka i Cipar. Razmatranje strožih mjera odgođeno je za ožujak.
"Dok Turska želi okrenuti novu stranicu s Europskom unijom, neki neprestano ulažu napore da bi isprovocirali krize”, rekao je Erdogan u razgovoru s Michelom, po priopćenju iz njegova ureda.
Pozivajući da Turska i EU iziđu iz tog "začaranog kruga”, Erdogan je izrazio želju za "nastavkom razgovora” s Unijom, "sagledavajući situaciju u cijelosti” i "na osnovi uzajamnih interesa”.
Po njegovu mišljenju, pakt o migrantima koji su dvije strane potpisale 2016. mogao bi biti polazište za uspostavu "pozitivnijeg” ozračja.
Europski čelnici dogovorili su na samitu prošli tjedan proširenje popisa fizičkih osoba i poduzeća u Turskoj koji će biti sankcionirani zbog istraživanja plina u istočnom Sredozemlju, u vodama na koje pravo polažu Grčka i Cipar.
Imena osoba koje će biti sankcionirane dodat će se na popis koji je uspostavljen u studenom 2019. godine, na kojem se sada nalaze dvojica dužnosnika jedne turske naftne kompanije kojima je zabranjen ulazak u EU i zamrznuta imovina.
Čelnici EU-a zadužili su visokog predstavnika EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepa Borrella da najkasnije do ožujka sljedeće godine pripremi izvješće o razvoju situacije i da predloži imena novih pojedinaca i poduzeća koji bi se uvrstili na popis sankcioniranih.
Europska unija je na samitu u listopadu ponudila Turskoj razvijanje obostrano korisne suradnje ako pokaže spremnost "za istinsko partnerstvo s Unijom i njezinim državama članicama i za rješavanje sporova kroz dijalog i sukladno međunarodnom pravu. Ta ponuda je i dalje na stolu", kaže se u izjavi koju su čelnici usvojili na samitu.
U izjavi se također kaže da je potrebno ostaviti "otvorenima kanale komunikacije" i ističe spremnost Unije za nastavak financiranja pomoći sirijskim izbjeglicama.
EU je u listopadu zaprijetio Turskoj opsežnijim ekonomskim sankcijama ako nastavi s provokacijama, što se više ne spominje, iako je Ankara "nastavila s jednostranim potezima i provokativnim aktivnostima te zaoštrila retoriku protiv EU-a, članica EU-a i europskih čelnika".
Njemačka kancelarka Angela Merkel kazala je nakon samita da europski čelnici namjeravaju s NATO saveznicima i Washingtonom razgovarati o izvozu oružja Turskoj, pošto je Grčka zatražila uvođenje embarga na oružje Ankari.
Najveći izvoznici oružja u Tursku od 2015. do 2019. su SAD, Italija i Španjolska.
Osim Europske unije, i Sjedinjene Države najavile su u ponedjeljak sankcije Turskoj zbog kupnje ruskog protuzračnog sustava S-400.
Sankcije će biti uvedene turskoj vladinoj agenciji za kupovinu oružja SSB i njegovom predsjedniku Ismailu Demiru, kao i drugim čelnicima te agencije.
"Nadamo se da će EU zauzeti konstruktivno i razumno stajalište prema Turskoj”, rekao je Erdogan Michelu.
Erdogan je ponovio da je Turska spremna nastaviti bilateralne pregovore s Grčkom o pomorskim pitanjima, ali i optužio Atenu da "bježi od razgovora”.
Ponovno je također pozvao da se organizira regionalna konferencija o sporovima u istočnom Sredozemlju.
Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu poručio je u ponedjeljak da se Turska neće odreći svojih prava i interesa u istočnom Sredozemnom moru zbog europskih sankcija i kritika.
"Ne dolazi u obzir da se odreknemo naših prava i interesa u istočnom Sredozemlju jer ćemo dobiti sankcije ili će nas EU kritizirati”, rekao je Cavusoglu, odgovarajući na pitanja u turskom parlamentu.