Unatoč tome što drugi val pandemije koronavirusa ne jenjava, čelnici zemalja članica okupit će se u četvrtak i petak u Bruxellesu kako bi pokušali riješiti goruća pitanja koja se nikako ne mogu riješiti sastankom na daljinu.
Najvažnije pitanje na stolu je blokada Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) i plana za oporavak EU sljedeće generacije. Mađarska i Poljska blokiraju cijeli financijski paket težak 1824 milijardi eura, jer ne žele da se dodjela sredstava iz europskog proračuna uvjetuje poštivanjem načela vladavine prava.
Ako se blokada ne riješi, proračun za sljedeću godinu morat će funkcionirati po sustavu "privremenih dvanaestina", što se nije dogodilo još od 1988. godine. Taj sustav predviđa da se mjesečno ne smije potrošiti više od jedne dvanaestine proračuna iz prošle godine.
No, to sa sobom nosi i brojne negativne implikacije, među ostalim i znatno smanjenje sredstava, pogotovo za kohezijska sredstva i ruralni razvoj, a otpada i plan za oporavak od posljedica pandemije težak 750 milijardi eura.
Ustraju li Mađarska i Poljska u svojim stajalištima, preostale članice okrenut će se alternativnom rješenju za plan za oporavak. U Komisiji ističu da je moguće naći rješenje koje bi osiguralo sredstva za oporavak u približno istim rokovima kao i da nema blokade, to jest sredinom sljedeće godine.
Do prvih isplata sredstava iz novog instrumenta EU sljedeće generacije, koji je težak 750 milijardi eura, čak i da nema sadašnje blokade, najranije bi moglo doći u lipnju sljedeće godine. Da bi isplate bile moguće potrebno je ratificirati odluku o vlastitim prihodima u parlamentima svih zemalja članica. Osim toga, Mehanizam za oporavak i otpornost, novi fond kroz koji će se isplaćivati lavovski dio od 750 milijardi eura neće biti operativan dok Vijeće ne odobri nacionalne planove za oporavak. Rok za podnošenje tih planova je travanj sljedeće godine.
Prošli tjedan je zamjenik poljskog premijera Jaroslaw Gowin dao naslutiti da bi se rješenje moglo naći kroz obvezujuću interpretativnu izjavu u kojoj bi Europsko vijeće potvrdilo da mehanizam uvjetovanosti neće biti korišten za pritisak na pojedine zemlje članice u područjima koja nemaju veze s pravilnim korištenjem fondova EU-a. I Budimpešta i Varšava, protiv kojih je u EU pokrenut postupak zbog podrivanja neovisnosti pravosuđa i slobode medija, ističu da mehanizam uvjetovanosti nema veze s vladavinom prava, nego da je riječ o instrumentu koji bi se koristio za nametanje njima neprihvatljivih politika i ideologija.
Mađarski premijer Viktor Orban odmah je reagirao nakon izjave Jaroslawa Gowina kazavši da je rješenje s interpretativnom izjavom neprihvatljivo te i dalje traži da se razdvoje politička pitanja od proračuna. Podsjetio je da je on s poljskim premijerom Mateuszom Morawieckim potpisao izjavu u kojoj su se obvezali da nitko od njih dvojice neće prihvatiti rješenje koje je neprihvatljivo drugoj strani. Ostaje vidjeti je li Gowinova izjava bila puštanje balona i ispitivanje terena. U svakom slučaju očekuje se veliki pritisak na obje zemlje. Svako znatnije popuštanje u vezi s mehanizmom uvjetovanja proizvelo bi kontrareakciju više drugih zemalja članica koje ističu da im je neprihvatljivo financirati iz zajedničkog proračuna one koji su otvoreno protiv vrijednosti na kojima je utemeljena EU.
Pregovarači EU-a i Velike Britanije još nisu došli do dogovora koji bi odagnao strah od naglog i kaotičnog prekida svih veza odmah na početku sljedeće godine po isteku prijelaznog razdoblja.
U subotu navečer telefonski su razgovarali predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i britanski premijer Boris Johnson kako bi s mrtve točke pokušali pomaknuti pregovore o trgovinskom sporazumu, prije nego što Britanija okonča svoj izlazak iz Unije.
Pregovarači EU-a i Britanije nastavili su pregovore i u nedjelju u Bruxellesu, a von der Leyen i Johnson najavili su da će razgovarati ponovno u ponedjeljak navečer.
Jedna od vrućih tema na samitu su odnosi s Turskom. Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel je istaknuo spremnost EU-a da uvede sankcije Turskoj jer nastavlja s jednostranim potezima u istočnom Sredozemlju.
Na samitu u listopadu, EU je ponudio Turskoj "pozitivnu agendu" u odnosima ako odustane od provokacija u istočnom Sredozemlju gdje istražuje naftu i plin u vodama za koje Grčka i Cipar tvrde njima pripadaju, u regionalnim sukobima u Libiji i Nagornom Karabahu
Turska je u poziciji da ucjenjuje EU s obzirom da na svom tlu ima preko tri milijuna izbjeglica koje može potaknuti da krenu prema Europi.
Neizbježna tema na samitu je i borba protiv pandemije koronavirusa. Rješavanje nezapamćene zdravstvene krize s razarajućim posljedicama na gospodarstvo i društvo u cjelini moguće je samo uz koordiniran pristup zemalja članica. Velike nade se polažu u više cjepiva koja su u završnoj fazi kliničkih ispitivanja.
Europska komisija će na svoj redovitoj tjednoj sjednici u srijedu objaviti niz važnih dokumenata i prijedloga.
Komisija će, između ostaloga, objaviti dugoočekivani Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnom tržištu, program za borbu protiv terorizma, strategiju za održivu i pametnu mobilnost.