Premijer je izvijestio saborske zastupnike i zastupnice o sastancima Europskog vijeća u listopadu u Bruxellesu i neformalnom sastanku koji je održan prošli četvrtak. Glavna tema bila je pandemija koronavirusa.
Istaknuo je da je glavno "rješenje" ove pandemije cjepivo i da će ono, jednom kad se odobri, biti dostupno svim hrvatskim građanima
"Svi građani EU-a pa naravno i Hrvatske koji se odluče cijepiti, to će cjepivo moći i dobiti", rekao je premijer.
Nekoliko cjepiva je u završnim fazama ispitivanja, a koje god cjepivo Europska agencija za lijekove odobri kao "učinkovito i sigurno", osigurat će se dovoljno doza za hrvatske građane, istaknuo je Plenković i dodao da se radi na tome da ono bude "cjenovno" pristupačno svima.
Također, izvijestio je da Komisija predlaže izradu europskog okvira za antigenske testove i međusobno priznavanje istih, što dosad nije uvijek bio slučaj, napomenuo je premijer.
Komisija se također zalaže za mobilnu aplikaciju za praćenje kontakata putem zajedničkog operabilnog sustava, a Hrvatska je u postupku priključivanja toj inicijativi, naveo je Plenković.
Podsjetio je da vlada priprema nacionalni program za oporavak i očekuje da će nacrt tog programa biti gotov za mjesec, dva.
Digitalna transformacija
Glavne teme sastanaka Europskog vijeća u listopadu bile su klimatske promjene, održivi razvoj i digitalizacija.
Upozorio je da će pandemija covid-19 "ostaviti trajne posljedice na europsko i svjetsko gospodarstvo" te da je potreban "što brži povratak normalnom funkcioniranju jedinstvenog tržišta".
Lideri članica EU-a naglasili su važnost zelenijeg i konkurentnijeg gospodarstva i digitalne transformacije "u službi građana", rekao je premijer.
Razgovarali su o 5G tehnologiji i umjetnoj inteligenciji. "To su teme koje imaju svoje političke, pravne, socijalne i etičke implikacije", istaknuo je Plenković.
Na sastanku je zaključeno da "potencijalne dobavljače 5G tehnologije treba procijeniti na temelju zajedničkih, objektivnih kriterija".
Klimatske promjene
Hrvatski premijer rekao je da se trebaju "povećati ambicije za nadolazeće desetljeće" pa je umjesto smanjivanja stakleničkih plinova za 40 posto do 2030. novi cilj smanjenje od 55 posto.
"To je od najveće važnosti za budućnost našeg kontinenta", rekao je Plenković.
Europsko vijeće također je razgovaralo o Kini, prosvjedima u Bjelorusiji, sukobu Armenije i Azerbajdžana, izvijestio je Plenković.
Također je još jednom osudio terorističke napade u Francuskoj i Austriji i izrazio "solidarnost" tim europskim zemljama.