"Posebno je važno da dogovorimo preostale pravne korake kako bismo od početka sljedeće godine mogli koristiti sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira i novo instrumenta za jačanje oporavka i otpornosti naših gospodarstava", izjavio je Plenković po dolasku na drugi dan europskog samita.
Čelnici zemalja članica EU-a postigli su u srpnju politički dogovor o proračunu od 2021. do 2027. teškom 1074 milijarde eura i planu za oporavak od 750 milijardi eura, od čega je 390 milijarde bespovratne pomoći, a 360 milijardi zajmova. Ukupno je to preko 1800 milijardi eura.
Da bi se dogovor počeo provoditi, potrebno je obaviti zakonodavni postupak što je posao Europskog vijeća i Europskog parlamenta. Pregovori između njih koje vodi njemačko predsjedništvo sporo napreduju, a dvije strane se međusobno optužuju za izostanak napretka.
Ta tema nije bila na dnevnom redu samita, osim što ju je u svom govoru na početku sastanka spomenuo predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli.
Prvi dan saatanka na vrhu čelnici su raspravljali o koordinaciji država članica u borbi protiv covida-19, brexitu i klimatskim promjenama.
Europska komisija predlaže da se do 2030. smanji emisija stakleničkih plinova za 55 posto u odnosu na 1990. "To je vrlo ambiciozan cilj, koji se uklapa u Zeleni plan, pri čemu je važno voditi računa o stupnju razvoja i diverzificiranosti gospodarstava i industrije država članica kako bismo mogli ostvariti te ciljeve i istodobno omogućiti kvalitetnu aktivnost gospodarstva", rekao je Plenković.
Govoreći o odnosima s Afrikom, što je tema drugog dana samita, Plenković je ukazao na važnost toga mnogoljudnog kontinenta za EU po pitanju razvojne politike, migracija, funkcionalnosti država i iskorjenjivanja siromaštva.
Od ostalih vanjskopolitičkih tema u Bruxellesu bi se trebalo razgovorati o odnosima s Turskom te o stanju u Nagorno Karabahu i u Bjelorusiji.