Novi pakt o migracijama predviđa brže vraćanje nezakonitih migranata, pojačane kontrole na vanjskim granicama EU-a i ubrzanje postupaka u tretiranju zahtjeva za azil.
"Moramo osigurati da vanjske granice EU i šengenska zona ostaju savršeno nepropusne", objavio je glasnogovornik mađarske vlade Zoltan Kovacs na Twitteru.
Od početka europske migrantske krize 2015., vlada mađarskog premijera, suverenista Viktora Orbana, podigla je ograde duž svojih granica sa Srbijom koja nije u EU, te s Hrvatskom, koje jest članica Unije, ali još nije u šengenskoj zoni slobodnog kretanja ljudi.
"Od 2015., stajalište mađarske vlade o migracijama jasno je i ostaje nepromijenjeno", napisao je Kovacs pa dodao "Očekujemo jednaku podršku kao i druge države Šengena koje štite vanjske granice".
Pet godina nakon migrantske krize 2015., novi Europski pakt o migraciji i azilu, predstavljen u srijedu u Bruxellesu, predviđa da će one članice EU-a koje ne žele primiti azilante moći dati doprinos tako što će morati preuzeti obvezu vraćanja osoba koje u nekoj od članica nisu dobile azil u zemlje iz kojih su došle.
Bruxelles je povukao lekcije iz neuspjeha svoje politike kvota za relokaciju izbjeglica koji nije zaživio te je odustao od načela prisilne raspodjele migrantskog tereta koji je Mađarska snažno odbacila.
Ranije u srijedu na novi sustav upravljanja migracijama reagirala je Austrija upozorenjem da "relokacija ne smije ući na stražnja vrata".
Konzervativni premijer Sebastian Kurz poručio je da raspodjela azilanata u Europi "neće ići".
Agencija AFP ocjenjuje da je Austrija primila prijedlog EK na pola puta između olakšanja i skepse.
"U svom prijedlogu je Bruxelles dosta napredovao u našem smjeru, napose glede repatrijacije, zaštite vanjskih granica i suradnje s trećim zemljama", rekao je austrijski ministar unutarnjih poslova Karl Nehammer.
U priopćenju je napisao "nama je jasno da je raspodjela migranata u EU propala i nema nikakva smisla. Ne smije se dopustiti da se relokacija (migranata) izvede na mala vrata".
Slovenija, koja također dijeli vanjsku granicu, jer Hrvatska još nije u Schengenu, izrazila je žaljenje što "koncept obvezne solidarnosti koji je države dijelio u prošlosti ostaje uključen u ovaj prijedlog. To nije dobro jer ponovno pruža prostor za podjele", rekao je glasnogovornik slovenske vlade.