"To mora biti obvezno, sve zemlje članice moraju pomoći u situaciji kada je jedna zemlja članica pod pritiskom i kada ima puno ljudi kojima treba zaštita", izjavila je u subotu švedska povjerenica, prenosi AFP.
"Ali moramo uzeti u obzir i vrstu pomoći", naglasila je Johansson, s obzirom na upornu nesklonost nekih zemalja da prime tražitelje azila i neuspjeh privremenog sustava kvota raspodjele koji je bio odlučen tijekom migracijske krize 2015.
"Ne radi se samo o premještaju u jednu zemlju EU-a, moglo bi se raditi o pomoći u povratku u domovinu osoba kojima je odbijen azil", nastavila je.
Povjerenica nije željela iznositi pojedinosti "novog Pakta o migracijama i azilu" koji treba predstaviti 23. rujna, dva tjedna nakon požara u prenapučenom kampu Moria u Grčkoj.
Ona je priznala da je "jako težak zadatak pronaći prijedlog koji bi prihvatile sve zemlje članice i Europski parlament".
"Pretpostavljam da moj prijedlog kada ga iznesem neće biti dočekan s odobravanjem", rekla je ali i dodala da se nada "da će svi shvatiti da je to uravnoteženi kompromis".
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je najavila u srijedu eurozastupnicima da namjerava "ukinuti dublinsku uredbu, ključnu točku politike azila u EU-a koja stvara napetosti, u korist novog europskog sustava upravljanja migracijama".
Tom uredbom se povjerava obrada zahtjev za azilom prvoj zemlju EU-a u koju stigne migrant, što zemlje poput Grčke i Italije smatraju nepravednim zbog njihovog geografskog položaja koji ih stavlja na prvu crtu.
Ylva Johansson također je naglasila da bi procedure razmatranja zahtjeva morale biti "puno brže".