Čelnici Europske unije i Kine trebali su se u ponedjeljak okupiti na sastanku na vrhu u Leipzigu i to je trebao biti jedan od središnjih događaja njemačkog predsjedanja Vijećem EU-a. No zbog pandemije koronavirusa sastanak je održan putem video veze i u užem formatu.
Europsku uniju predstavljali su predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i njemačka kancelarka Angela Merkel kao predsjedateljica Vijećem EU-a, a Kinu predsjednik Xi Jinping.
Partner i suparnik
Smatrajući Kinu nezaobilaznim partnerom, ali i strateškim suparnikom, Europska unija poručila je na sastanku da želi surađivati, ali i zaštititi svoje interese i vrijednosti.
„Europa je igrač, a ne igralište”, rekao je novinarima predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, koji je predsjedao video samitom, referirajući se na sve rašireniju percepciju u Europi da se Kina ne obazire na svoja obećanja da će poštivati slobodnu i poštenu trgovinu, prenosi Reuters.
Trgovinska razmjena između Europske unije i Kine vrijedna je više od milijarde eura na dan i Unija je najvažniji kineski trgovinski partner, dok je Kina drugo najveće tržište za europsku robu i usluge nakon SAD-a.
Odgovor Kine na europske zahtjeve nije poznat. Kina nije sudjelovala na konferenciji za novinare nakon samita, a zajednička pisana izjava sa zaključcima sastanka nije bila planirana.
Europska unija optužuje Kinu da krši čitav niz globalnih pravila o trgovini, od prevelike proizvodnje čelika do krađe zapadnog intelektualnog vlasništva, što Peking niječe.
Europljani su zaoštrili stajalište prema Pekingu i zbog novog koronavirusa, koji je uzrokovao globalnu pandemiju, a po mišljenju mnogih znanstvenika potječe iz Kine, kao i zbog gušenja sloboda u Hong Kongu.
Sporazum o ulaganjima do kraja godine?
Glavna tema sastanka bili su pregovori o sporazumu o ulaganjima, koji traju već sedam godina.
Europljani žele da njihova poduzeća mogu poslovati u Kini pod jednakim uvjetima kakvi vrijede za kineska poduzeća u Europskoj uniji.
Traže bolje poštivanje intelektualnog vlasništva, prekid prisilnih prijenosa tehnologije te ukidanje prekomjernih subvencija kineskim javnim poduzećima.
Njemačka se u početku nadala da bi sporazum o ulaganjima mogao biti sklopljen na samitu u Leipzigu, ali on je morao biti odgođen zbog pandemije, a očekivano sklapanje sporazuma sada je pomaknuto za kraj godine.
Dvije strane potvrdile su u razgovorima u ponedjeljak da će ubrzati pregovore, u nadi da bi sporazum mogao biti sklopljen do kraja godine, prenijela je kineska novinska agencija Xinhua, a prenosi dpa.
Na pitanje može li sporazum biti potpisan do kraja godine, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je odgovorila: „Ima još puno posla”.
„Doista ozbiljno mislimo kad je riječ o pristupu kineskom tržištu i rušenju barijera”, rekla je, dodajući da ih Kina treba uvjeriti da s njome vrijedi sklopiti sporazum o ulaganjima.
EU priznaje da je od lipnja postignut napredak, ali Von der Leyen je istaknula da bi Kina trebala učiniti više, primjerice u „telekomunikacijskom i automobilskom sektoru” kad je riječ o otvaranju tržišta.
„Naravno da postoje zahtjevi i na kineskoj strani, ali sada je vrijeme da se dokaže da postoji stvaran interes (...) da se stvari promijene na bolje. Tada će biti moguće sklopiti sporazum”, kazala je.
„To sada nije pitanje vremena, nego supstancije”, dodala je.
Njemačka kancelarka Angela Merkel je kazala da je sa svojim europskim kolegama zatražila od kineskog predsjednika da jasno kaže želi li zaista sporazum o ulaganjima, koji bi Kinu primorao da otvori tržište.
„Izvršili smo pritisak... da se postigne napredak kad je riječ o sporazumu o ulaganjima”, kazala je Merkel novinarima iz Berlina.
„Općenito, suradnja s Kinom mora se temeljiti na određenim načelima – reciprocitetu, pravednoj tržišnoj utakmici. Imamo različite društvene sustave, ali dok smo predani multilateralizmu, on se mora temeljiti na pravilima”, dodala je.
Zahtjev za pravednom tržišnom utakmicom opravdan je s obzirom na kinesku gospodarsku transformaciju u zadnjih 15 godina, kazala je Merkel.
Klimatske promjene
Europska unija traži i snažnija obećanja od Kine kad je riječ o klimatskim promjenama jer je Kina najveći zagađivač okoliša na svijetu. Kina je odgovorna za četvrtinu globalnih emisija stakleničkih plinova, više od SAD-a i EU-a zajedno.
Europska unija odredila si je za cilj da bude klimatski neutralna do 2050. Od Pekinga očekuje da to postigne 2060., da od 2025. počne smanjivati emisiju CO2, te da obustavi izgradnju termoelektrana na ugljen.
„Kina je ključan partner za smanjenje svjetskih emisija stakleničkih plinova. Europska unija visoko je postavila letvicu i očekuje od Kine da učini isto”, rekao je Michel.
Ljudska prava
Sastanak je održan u svjetlu trgovinskog i diplomatskog rata između SAD-a i Kine. Europska unija u tom sukobu nastoji vješto balansirati, promičući svoje gospodarske interese, ali i naglašavajući svoja stajališta u pogledu ljudskih prava.
Europski čelnici zatražili su na sastanku slanje „neovisnih promatrača” u kinesku pokrajinu Xinjiang, gdje Peking masovno zatvara u kampove za „preodgoj” pripadnike ujgurske muslimanske manjine.
„Ponavljamo našu zabrinutost zbog kineskog tretmana manjina u Xinjiangu i na Tibetu, kao i u pogledu sudbine aktivista za zaštitu ljudskih prava i novinara”, rekao je Michel.
„Zatražili smo pristup neovisnih promatrača u Xinjiang", dodao je.
SAD je uveo ciljane sankcije protiv političkih dužnosnika, entiteta i poduzeća upletenih u kršenja ljudskih prava u Xinjiangu.
Europski čelnici izrazili su zabrinutost i u pogledu situacije u Hong Kongu zbog primjene novog kineskog zakona o nacionalnoj sigurnosti koji po mišljenju Zapada guši slobode u tom poluautonomnom teritoriju.
Zakon, usvojen u lipnju, predviđa stroge kazne za subverzivno djelovanje, separatizam i dosluh sa stranim silama.
Taj zakon „i dalje izaziva ozbiljne zabrinutosti (...) Demokratski glasovi u Hong Kongu moraju se čuti, prava moraju biti zaštićena, a autonomija sačuvana”, poručio je Michel, prenosi AFP.
Države članice EU-a već su odlučile ograničiti izvoz opreme koju su može koristiti za nadzor i represiju u Hong Kongu.
Zaštita proizvoda
Uoči sastanka, Europska unija i Kina potpisale su u ponedjeljak bilateralni sporazum o zaštiti 100 proizvoda s europskom oznakom zemljopisnog podrijetla i 100 proizvoda s kineskom oznakom zemljopisnog podrijetla, kao što su šampanjac, feta, irski whiskey, poljska votka i sl. Na njemu za sada nema hrvatskih proizvoda.
Nakon potpisivanja i dobivanja suglasnosti Europskog parlamenta slijedi službeno donošenje sporazuma u Vijeću EU-a. Očekuje se da će stupiti na snagu početkom 2021. U roku od četiri godine nakon što stupi na snagu sporazum će biti proširen na 175 oznaka zemljopisnog podrijetla s obje strane.