Sastanak na vrhu trebao se održati u Leipzigu u nazočnosti čelnika svih 27 članica EU-a i njihovih kineskih kolega. No zbog pandemije koronavirusa održava se putem video konferencije i u užem formatu.
Europsku uniju predstavljaju predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i njemačka kancelarka Angela Merkel, čija zemlja predsjeda Vijećem EU-a u ovom polugodištu. Kinu predstavlja predsjednik Xi Jinping.
Sastanak se nadovezuje na 22. sastanak na vrhu EU-a i Kine koji je održan 22. lipnja, također u obliku video konferencije.
Na dnevnom redu razgovora su teški pregovori o sporazumu o ulaganjima, čije zaključenje do kraja godine Peking smatra „mogućim”. Pregovori traju već više od sedam godina.
Europljani žele da njihova poduzeća mogu poslovati u Kini pod jednakim uvjetima kakvi vrijede za kineska poduzeća u EU-u.
„Želimo da pravila o tržišnom natjecanju budu pravedna, tražimo reciprocitet” kad je riječ o otvorenosti, istaknuo je europski dužnosnik koji je želio ostati neimenovan.
To je delikatna zadaća. „Nadamo se da ćemo se u ponedjeljak dogovoriti kako izgladiti poteškoće”, ali „premda je politički cilj ubrzanje pregovora i sklapanje sporazuma do kraja 2020., sporazum ćemo prihvatiti samo ako bude toga vrijedan”, naglasio je dužnosnik.
Peking je već bacio sjenu na ozračje u kojem se održava sastanak zabranivši u subotu sav uvoz njemačke svinjetine u Kinu, najveće njemačko tržište izvan EU-a, zbog pojave afričke svinjske kuge u njemačkoj saveznoj pokrajini Brandenburg. To je težak udarac za kancelarku Merkel, koja nikada nije propustila priliku hvaliti njemačke proizvode u Kini.
Vješto balansiranje
Druga važna tema je klima. Europska unija odredila si je za cilj da bude klimatski neutralna do 2050., a od Pekinga očekuje da to postigne 2060., da od 2025. počne smanjivati emisiju CO2, te da obustavi izgradnju termoelektrana na ugljen. Kina je, naime, odgovorna za četvrtinu globalnih emisija stakleničkih plinova, više od SAD-a i EU-a zajedno.
Sastanak se održava u trenutku eskalacije napetosti između Kine i Sjedinjenih Država, koji vode trgovinski rat, spore se oko Južnog kineskog mora, međusobno su zatvorili konzulate, optužuju se za špijunažu i kršenja ljudskih prava.
Uhvaćena između dviju vatri, „Europska unija mora definirati vlastite interese, mora biti snažna i neovisna, kako u odnosu prema Kini tako i u odnosu prema Sjedinjenim Državama”, naglasio je francuski ministar gospodarstva i financija Bruno Le Maire u razgovoru za njemački list Welt am Sonntag.
Bruxelles u svakom slučaju mora pažljivo balansirati između dviju velesila, smatrajući Kinu nezaobilaznim partnerom, ali i strateškim suparnikom.
„Europska unija nastupa čvrsto kad je riječ o njezinim vlastitim interesima i vrijednostima, ali joj je i stalo do suradnje s Kinom. Ključno je da Europska unija ne postane bojišnica u takvoj napetoj situaciji, da bude element stabilnosti”, naglasio je neimenovani europski dužnosnik.
Bruxelles bi u ponedjeljak trebao izraziti Xiju zabrinutost u pogledu Hong Konga, gdje primjena novog zakona o nacionalnoj sigurnosti predstavlja po mišljenju Europljana napad na slobode tog poluautonomnog teritorija.
Države članice EU-a već su odlučile ograničiti izvoz opreme koju su može koristiti za nadzor i represiju u Hong Kongu.
Pitanje Tajvana, koji Peking želi vratiti pod svoj suverenitet, također će biti spomenuto. Kina je nedavni posjet predsjednika češkog Senata Miloša Vystrčila Tajvanu ocijenila kao „provokaciju” i zaprijetila Pragu sankcijama. Europljani su mu izrazili solidarnost.
Europljane zabrinjava i sudbina Ujgura, muslimanske manjine na zapadu Kine, koje Kinezi u velikom broju drže u kampovima za „preodgoj”, zbog čega je SAD Pekingu već uveo sankcije.