Završilo je prvo hrvatsko predsjedanje koje je zemlja preuzela nakon samo šest i pol godina članstva u EU-u. Predsjedanje se nije odvijalo prema planu zbog više sile, pandemije koronavirusa koja je posve poremetila dotadašnji način rada u europskim institucijama i u svakodnevici svih nas. Je li se Hrvatska snašla u tim okolnostima s obzirom da je trebalo brzo reagirati?
Do trenutka preuzimanja kormila Vijećem u siječnju, Hrvatska se dugo i predano pripremala za svoje prvo predsjedanje Vijećem EU-a. Slogan našeg Predsjedanja je "Snažna Europa u svijetu punom izazova", ali nitko nije mogao zamisliti ovoliko puno izazova s kojima smo se morali suočiti i pandemiju koja nije viđena u zadnjih 100 godina. Fokus smo brzo morali prebaciti s prioritetnih tema našeg predsjedanja na najvažniji prioritet – sigurnost europskih građana. Istovremeno, Zagreb je u ožujku pogodio potres jačine 5,5 po Richterovoj ljestvici. Ni najiskusnije i najstarije države članice na pamte da se bilo koje predsjedanje zbivalo u takvim uvjetima i na takav način. Zbog toga su pohvale koje dobivamo od svih država članica mnogo više od kurtoazije, one znače iskreno priznanje za ogroman trud koji smo uložili i rezultate koje smo postigli. Unatoč okolnostima bez presedana, ostvarili smo brojne ciljeve koje smo si zadali, a Hrvatska na europskoj i međunarodnoj sceni ima poziciju i reputaciju kakvu nikad ranije nije imala. Možemo biti ponosni da je u europskim okvirima priča o Hrvatskoj priča o uspjehu zemlje, koja se prije tri desetljeća izborila za svoju samostalnost i demokraciju, a sada je predsjedala Unijom od pola milijarde stanovnika.
Već od sredine ožujka nije bilo fizičkih sastanaka na političkoj razini, što je više od tri i pol od ukupno šest mjeseci predsjedanja, a što se nikada u povijesti EU-a nije dogodilo. Umjesto toga, uskočile su suvremene komunikacijske tehnologije, koje ipak samo donekle mogu zamijeniti fizičke sastanke. Koliko je taj novi način rada utjecao na efikasnost rada Vijeća EU-a, s obzirom da su fizički sastanci cijelo vrijeme održavani samo na razini stalnih predstavnika zemalja članica (Coreper), koje nije političko tijelo?
Na europskoj razini pokazali smo liderstvo i inicijativu po najsloženijim temama. Naš glavni zadatak bila je koordinacija zajedničkog odgovora na krizu uzrokovanu covidom-19. Prikladno je reći da je Europska unija mnogo postigla u rekordnom vremenu. Na brojne smo načine bili "digitalno predsjedanje". Prvi digitalni trijalog održan je za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a (o temi Smart-TEN-T). Do 13. ožujka 2020. u RH je održano 21 događanje na stručnoj i radnoj razini, 2 događanja u sklopu parlamentarne dimenzije te 32 događanja pod pokroviteljstvom. Od ožujka do lipnja održano je više od 70 video konferencija na visokoj razini, uz raspravu o utjecaju pandemije na gospodarstvo, zdravstvene sustave, granice, obrazovanje, kulturu, zaposlenost i mobilnost. Vijeće je moralo djelovati u izvanrednim okolnostima. Samo se COREPER (Odbor stalnih predstavnika), kojemu na tome želim zahvaliti, nastavio sastajati u fizičkom obliku, kao i nekoliko ključnih radnih tijela Vijeća.
Nakon aktiviranja Aranžmana za integrirani politički odgovor na krizu (IPCR) u formatu dijeljenja informacija već krajem siječnja, predsjedništvo je par tjedana kasnije odlučilo aktivirati punu primjenu ovog mehanizma. U rekordnom smo vremenu postigli suglasje o ključnim prijedlozima za odgovor EU-a na gospodarsku krizu, poput instrumenta CRII i SURE, koji će i Hrvatska koristiti za očuvanje radnih mjesta. Vijeće je aktiviralo opću klauzulu fiskalnog okvira EU-a o izuzeću, osiguravši time potrebnu fleksibilnost za države članice u zaštiti njihovih zdravstvenih sustava i gospodarstava.
Što smatrate najvećim postignućima hrvatskog predsjedanja? Ima li nešto što je bilo planirano, a što nije ispunjeno ili je djelomično ispunjeno bilo zbog pandemije bilo iz nekih drugih razloga? Biste li danas, na kraju predsjedanja, kad biste mogli vratiti vrijeme, napravili nešto drukčije nego što je napravljeno? U javnosti su se mogle čuti i ocjene da je hrvatsko predsjedanje "podbacilo" ili da je Hrvatska "prespavala" predsjedanje.
Najveće je postignuće da smo djelovali i obavili sve što je trebalo u najtežim mogućim okolnostima. Naši glavni ciljevi koje smo zacrtali na samom početku bili su Zagrebački sastanak na vrhu i pomaci u politici proširenja, zatim pripreme za pokretanje Konferencije o budućnosti Europe i „uredan“ brexit, odnosno pregovori o budućim odnosima između država članica EU-a i Ujedinjene Kraljevine. U sva tri područja postigli smo zacrtano: uz snažan angažman i inicijativu Hrvatske, Vijeće EU-a donijelo je odluku o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, unatoč ranijem protivljenju nekih utjecajnijih država članica. Potvrđena je i nova metodologija pregovora o pristupanju, a otvorili smo, posljednjeg dana našeg predsjedanja, i jedno pregovaračko poglavlje, posljednje koje još nije bilo otvoreno, s Crnom Gorom. Postignut je dogovor o mandatu Vijeća za pregovore s Europskom komisijom i Europskim parlamentom o radu Konferencije o budućnosti Europe. O tome sam jučer razgovarao s predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen i predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem, izrazivši želju da Hrvatska nastavi davati snažan doprinos u organizaciji i daljnjem radu Konferencije na europskoj i nacionalnoj razini. Pregovori s UK o budućim odnosima napreduju. Uvijek se može više, ali u danim okolnostima mislim da smo ostvarili maksimum realno mogućeg. Sastanak na vrhu našeg Istočnog partnerstva održan je na našu inicijativu i to je važan signal.
Teze da je naše predsjedništvo podbacilo mogli smo jedino čuti u nekakvim anonimnim člancima bez ikakvih argumenata. Hrvatska administracija stekla je vrijedno iskustvo, osobito u kriznom upravljanju na europskoj razini. Zahvaljujem svim resorima u vladi, osobito MVEP-u na čelu s ministrom Gordanom Grlićem-Radmanom, Stalnom predstavništvu RH u EU-u na čelu s veleposlanicom Irenom Andrassy, Tajništvu predsjedanja te svima koji su uložili velik trud da u iznimnim i nepredviđenim okolnostima hrvatsko predsjedništvo ostvari brojna postignuća na korist hrvatskih i europskih građana.
Zbog mjera uvedenih radi suzbijanja pandemije otkazani su brojni sastanci koji su planirani u Hrvatskoj. Time je propuštena prilika da se Hrvatska u većoj mjeri predstavi europskoj javnosti, ali i da se hrvatska javnost možda preko toga više senzibilizira za europske teme. Jeste li zadovoljni odjekom koje je hrvatsko predsjedanje imalo u zemlji i u EU u cjelini?
Nema sumnje da bi održavanje svih planiranih događaja u Hrvatskoj, dolazak tisuća gostiju iz svih država članica, pružio priliku našim građanima da osjete ozračje predsjedanja i da se čitava javnost više senzibilizira za europske teme. Pandemija je smanjila i odjek našeg predsjedanja, ali, što je na kraju ipak najvažnije, nije smanjilo njegov sadržaj i ukupnu kvalitetu. Na počeku predsjedanja, u Zagrebu smo u siječnju primili čelnike Europskog vijeća, Komisije i Parlamenta – Charlesa Michela, Ursulu von der Leyen i Davida Sassolija, kao i kolegij povjerenika Komisije. Posjetio sam Rim, Berlin, Pariz i London te održao bilateralne susrete s premijerom Giuseppeom Conteom, predsjednikom Emmanuelom Macronom, kancelarkom Angelom Merkel i premijerom Borisom Johnsonom.
U protekle četiri godine nakon svakog sastanka Europskog vijeća dolazio sam u Hrvatski sabor kako bih izvijestio saborske zastupnike i hrvatsku javnost o temama koje su bile na dnevnom redu i stajalištima koje smo zauzeli. Europske teme su i hrvatske teme. To što primjerice čelnik opozicije Davor Bernardić nije u tim raspravama želio sudjelovati, ali se pritom ne libi sada docirati o europskim pitanjima i hrvatskom predsjedanju, govori o njegovom viđenju važnosti članstva u EU za međunarodno pozicioniranje i gospodarski razvoj Hrvatske. Umjesto floskula, populizma i nabacivanja laži o današnjoj ulozi Hrvatske u Europskoj uniji, ključno je imati vodstvo koje će znati kapitalizirati međunarodni položaj Hrvatske za korist hrvatskih građana. 22 milijarde eura koje želimo osigurati od EU-a u idućem razdoblju ključne su za gospodarski oporavak i sigurnu budućnost Hrvatske. To je potvrda prave dodatne vrijednosti članstva Hrvatske u EU, jer nema nijedne druge međunarodne organizacije koja bi nam taj novac pribavila.
Što možemo očekivati od Plana oporavka EU i novog europskog proračuna?
Očekujem što skoriji dogovor o Planu oporavka EU-a i novom Višegodišnjem financijskom okviru, koji će biti europski odgovor na gospodarsku krizu i novu realnost koja je pred nama.
Iz ta dva izvora, u idućem razdoblju Hrvatskoj želimo osigurati gotovo 22 milijarde eura. Taj iznos je dvostruko veći nego što Hrvatska sada ima iz EU proračuna na raspolaganju i snažan je poticaj bržem gospodarskom razvoju nakon krize. Usmjerit ćemo ga, između ostaloga, na održivi gradski i željeznički promet, čistu i efikasnu proizvodnju i korištenje energije, širokopojasni internet, ali i u sredstva za održavanje likvidnosti malih i srednjih poduzeća. Osiguravanje tako visokog iznosa sredstava je rezultat i svih naših dosadašnjih napora da se na razini EU prepoznaju potrebe Hrvatske, ali i sve uspješnijeg korištenja sredstava fondova EU-a. Naime, od ukupno 26 milijardi kuna, koliko je od ulaska u EU pa do danas Hrvatska „u plusu“, kada je riječ o uplatama i isplatama iz EU proračuna, čak 21,5 milijardu kuna, odnosno 83 posto je ostvareno tijekom mandata ove vlade. To je rezultat uspješnog i predanog rada.