Predsjednik Vlade Andrej Plenković razgovarao je telefonom, posljednjeg dana hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i zaželio joj uspjeh tijekom predsjedanja koje Njemačka preuzima od Hrvatske, priopćila je hrvatska vlada.
Kancelarka Merkel posebno je izrazila zadovoljstvo zbog rezultata u politici proširenja EU-a, ostvarenih tijekom hrvatskog predsjedanja te Zagrebačkim sastankom na vrhu između država članica EU i zemalja zapadnog Balkana, navodi se u priopćenju.
Pohvalila je postignuća hrvatskog predsjedanja, naglasivši da se ono zbivalo u teškim okolnostima Covid-19 pandemije i izazovima bez presedana u povijesti EU.
Predsjednik Vlade Plenković informirao je kancelarku Merkel o hrvatskim planovima pristupanja Europskom tečajnom mehanizmu II i Schengenskom prostoru, a na tom putu Hrvatska uživa njemačku potporu.
Na temu Konferencije o budućnosti Europe izraženo je zadovoljstvo što je u završnici hrvatskog predsjedanja postignut dogovor između država članica o mandatu Vijeća za pregovore s Europskom komisijom i Europskim parlamentom o radu Konferencije. Hrvatska će aktivno pridonijeti radu Konferencije koja je izrazito potrebna Europi u ovome trenutku.
U razgovoru je bilo riječi i o završnim pregovorima o Višegodišnjem financijskom okviru i planu gospodarskog oporavka pod nazivom Nova generacija EU. Obostrano je istaknuta važnost što skorijeg dogovora, a rasprava o ovoj temi bit će održana na sastanku Europskog vijeća 17. i 18. srpnja, navodi se u priopćenju.
Predsjednik Vlade potvrdio je da će hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman biti nazočan sutra u Berlinu na svečanom koncertu povodom početka njemačkog predsjedanja Vijećem EU-a.
Hrvatsko predsjedanje u okolnostima bez presedana
S današnjim danom završava se prvo hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a, koje je u proteklih šest mjeseci uspjelo osigurati redovito funkcioniranje te institucije unatoč okolnostima kakve nikad dosad nisu zabilježene. Prva dva mjeseca, siječanj i veljača protekla su po planu, a onda se u ožujku koronavirus počeo širiti Europom.
Uslijedile su mjere za suzbijanje pandemije, ograničenje kretanja i putovanja kako unutar zemalja tako i prekogranično. Više nije bilo moguće organizirati fizičke sastanke Vijeća ni u Bruxellesu, ni u Luxembourgu, a neformalni sastanci koji su bili predviđeni u Hrvatskoj također su otkazani.
Zadnji fizički ministarski sastanak održan je 13. ožujka u Bruxellesu.
Nakon uspostave mjera zatvaranja diljem Europe, održano je više od 60 video-konferencija, među njima i šest virtualnih sastanaka na razini čelnika država i vlada.
Sve formacije Vijeća održale su virtualne sastanke, a neke od njih i više puta.
Fizičke sastanke zamijenile su video-konferencije, koje imaju neformalni karakter i na njima se ne mogu donositi odluke. Stoga je dogovorena promjena poslovnika rada Vijeća da se odluke donose pisanim postupkom.
Glavninu posla u pripremanju odluka imao je Odbor stalnih predstavnika (Coreper), koje čine veleposlanici zemalja članica, na čelu s hrvatskom veleposlanicom Irenom Andrassy i njezinim zamjenikom Goranom Štefanićem. Coreper je bio jedino tijelo koje se cijelo vrijeme fizički sastajalo.
U novim okolnostima hrvatsko predsjedanje moralo je mijenjati i prilagođavati svoj program, koji je dugo pripreman, i usmjeriti se na zajednički odgovor na koronakrizu.
Na uspješnom predsjedanju premijeru Andreju Plenkoviću na zadnjem video-samitu čestitali su predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Jedno od najvećih postignuća hrvatskog predsjedanje je deblokiranje pristupnog procesa Sjeverne Makedonije i Albanije.
Sa zadnjim danom predsjedanja navršava se punih sedam godina hrvatskog članstva u EU-u. Predsjedanje 1. srpnja preuzima Njemačka.