Osim o izazovima i analizi naučenih lekcija iz proteklog razdoblja ministri razgovaraju i o pripremama za sljedeću školsku i akademsku godinu, najavila je Divjak uoči petog i posljednjeg sastanaka ministara obrazovanja tijekom polugodišnjeg hrvatskog predsjedanja Europskom unijom.
Većina članica o utjecaju epidemije i iskustvima virtualne nastave, koja je bila "nužna", odgovorila je popunjavanjem upitnika.
Uočeno je da su pri nastavi na daljinu "u prednosti" bile države koje su već bile u obrazovnoj reformi, među njima Hrvatska.
"Hrvatska je među najboljima" u pogledu provedbe nastave na daljinu, rekla je ministrica.
Razlog je što su već postojale virtualne učionice, centralni sustavi i strateško upravljanje cijelim procesom. Pomogla je i edukacija za učitelje godinu dana prije koronakrize koja se dobrim dijelom provodila kroz virtualne učionice.
Učitelji u Hrvatskoj "koji su i sami bili poučavani nastavom na daljinu time su i lakše poučavali na daljinu", rekla je ministrica.
Postupno otvaranje škola u Europi nije pojačalo širenje koronavirusa
Odgovori su pokazali da postupno otvaranje škola nije pojačalo širenje koronavirusa.
"Općenito spominju da djelomično kontrolirano otvaranje škola nije imalo nekog utjecaja na širenje virusa", rekla je.
U članicama EU nastavi na daljinu pomogle su nacionalne platforme za isporuku materijala. Među njima je i Hrvatska koja je osigurala središnju nacionalnu platformu.
Dodatnu opremu za učenike i nastavnike osiguralo je 11 od 27 članica EU, a Hrvatska je među četiri ili pet država koje su najviše osigurale.
U osnovnim školama niži razredi nisu ni trebali tablete jer su nastavu pratili putem televizije, a viši razredi osnovne škole imali su oko 90.000 tableta plus računala iz učionica.
U srednjim školama osigurani su tableti i računala za obitelji korisnike zajamčene minimalne novčane naknade, te specijalizirana oprema za učenike s poteškoćama, odnosno oprema za pomagače romskim učenicima, rekla je.
Izazovi nastave na daljinu po kategorijama
Zaostajanje u savladavanju gradiva uglavnom se odnosi na učenike iz lošijih socijalno-ekonomskih prilika te učenike koji su i ranije imali teškoća s motivacijom.
U izvješćima svih država članica EU identificirani su problemi u tri kategorije učenika, onih koji žive u lošijim socijalno-ekonomskim prilikama, onih kod kojih je prilagodba tehnologiji relativno teška te djeca azilanata ako za njih već nije postojala od ranije sustavna podrška.
Države članice zaostajanju pojedinih učenika nastojale su doskočiti na razne načine.
Jedan od načina koji je odabrala nekolicina država je da učenici prelaze u viši razred bez ocjene. Drugi je način osiguranje podrške tim učenicima produljenjem nastave, zatim ljetnim školama ili ranijim početkom nove školske godine, već u kolovozu.
Hrvatska nije odabrala prelazak u viši razred bez ocjene, već pružanjem veće podrške u učenju, rekla je ministrica Divjak.
Akcijski plan za jesen
Tijekom svog predsjedanja Hrvatska je ispunila zacrtane prioritete (učitelji, nastavnici budućnosti, cirkulacija mozgova, balansirana mobilnost u EU ili jasnije određivanje obrazovanja u okvirima europskog semestra), ali je morala u prvi plan staviti suočavanje obrazovnih sustava država članica s koronakrizom.
"Ponosni smo što smo uspjeli voditi dva procesa paralelno", rekla je ministrica.
Za jesen je nekolicina država, a među njima Hrvatska, već izradila akcijski plan za obrazovanje. Hrvatska je svoj plan prevela na engleski jezik kako bi mogao poslužiti i drugim članicama Unije, rekla je ministrica.
Oko četvrtine država ističe da treba maksimalno iskoristiti mogućnost da učenici barem djelomično budu u školama, no to će ovisiti o epidemiološkim uvjetima, rekla je nadalje.
Dodala je da je Hrvatska dobila pohvale za svoj rad tijekom predsjedanja u sektoru obrazovanja.