U petak popodne održava se sastanak putem video-veze čelnika zemalja članica. Tema samita je plan za oporavak "EU sljedeće generacije" i prijelog višegodišnjeg proračuna EU-a za razdoblje od 2021. do 2027.
Riječ je o prvoj razmjeni mišljenja na najvišoj razini o tim prijedlozima i ne očekuje se dogovor o tim pitanjima. Na sastanak se gleda kao na prigodu za temeljitu pripremu kako bi se o tim važnim dokumentima postigao dogovor na nekom od sljedećih samita, kojih će sigurno biti sljedeći mjesec.
Europska komisija (EK) predložila je 27. svibnja plan za oporavak gospodarstva od koronakrize vrijedan 750 milijardi eura te Višegodišnji financijski okvir (VFO) od 1100 milijardi eura.
Plan oporavka nazvan "EU sljedeće generacije" sastoji od 500 milijardi eura bespovratne pomoći najteže pogođenim državama članicama i sektorima te 250 milijardi koje bi se dodjeljivale kao povoljni zajmovi. Ukupno za VFO i instrument za oporavak i otpornost predlaže se 1850 milijardi eura.
Plan oporavka naišao je na veliku potporu u većini država članica, dok je manji dio protiv ili je skeptičan. Austrija, Nizozemska i Švedska protiv su toga prijedloga, a donedavno je u toj skupini bila i Danska, koju se sada može svrstati u skupinu skeptičnih zemalja u kojoj su još Finska, Estonija, Češka i Mađarska.
Glavne točke neslaganja su visina iznosa paketa pomoći i pitanje bespovratne pomoći u odnosu na zajmove.
Skupina koja se protivi planu traži da se sredstva uopće ne odobravaju kao bespovratna pomoć, nego kao zajmovi.
Nakon toga virtualnog sastanka na vrhu, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel trebao bi pripremiti tzv. pregovaračku kutiju, detaljan prijedlog koji bi trebao biti podloga za raspravu za sljedeći ili sljedeće samite u srpnju, koji bi se trebali održati kao fizički sastanci u Bruxellesu.
U ponedjeljak se održava videokonferencija čelnika EU-a, predsjednice Komisije Ursule von der Leyen, predsjednika Europskog Vijeća Charlesa Michela i Parlamenta Davida Sassolija te britanskog premijera Borisa Johnsona.
Dosadašnji pregovori o budućim odnosima nisu donijeli nikakva rezultata, a sve je manje vremena za dogovor s obzirom da prijelazno razdoblje istječe krajem ove godine. Velika Britanija je i službeno obavjestila da neće tražiti produljenje prijelaznog razdoblja, stoga se očekuje da će se pregovori intenzivirati tijekom ljeta.
Od srijede do petka u bruxelleskom sjedištu Europskog parlamenta održava se plenarna sjednica.
Zastupnici također na dnevnom redu imaju prijedlog plana za oporavak i višegodišnji financijski okvir.
Na dnevnom redu je i prijedlog rezolucije o situaciji u šengenskom prostoru nakon pandemije covida-19. Prijedlog rezolucije prošli je tjedan dobio potporu na Odboru za građanske slobode.
U tekstu se pozivaju zemlje članice da poduzmu potrebne korake za primanje Hrvatske, Bugarske i Rumunjske u šengenski prostor te na brzi povratak na normalno funkcioniranje kako bi se osigurala sloboda kretanja i podupro gospodarski oporavak.
Zastupnici će također glasati o proporukama Parlamenta za pregovore o budućim odnosima s Velikom Britanijom.
Europski parlamentarci glasat će i o rezoluciji u kojoj bi trebali pozvati na što skorije pokretanje Konferencije o budućnosti Europe nakon ljetne pauze.
Europska komisija na svojoj redovitoj tjednoj sjednici u srijedu ima na dnevnom redu strategiju EU-a za razvoj cjepiva za covid-19, instrument za strane subvencije te o izvješće o učincima demografskih promjena, koje je pripremila potpredsjednica Komisije Dubravka Šuica.
U četvrtak se održava sasastanak na vrhu zemalja članica EU-a i šest zemalja Istočnog partnerstva.
Sljedeći tjedan predviđeno je više videokonferencija na ministarskoj razini. U ponedjeljak su na redu ministri zaduuženi za kohezijsku politiku, ministri energije te ministri vanjskih poslova. U utorak ministri obrane i ministri za europske poslove.