Uslijed zatvaranja vanjskih granica EU-a i ograničenja kretanja unutar šengenske zone, broj zahtjeva za azilom značajno se smanjio nakon što je u ožujku pao za 43 posto.
„U travnju je zabilježeno samo 8730 zahtjeva za azilom” u državama članicama EU-a, Norveškoj i Švicarskoj, što je „najmanje od barem 2008., i odgovara golemu padu od 87 posto u odnosu na razinu prije covida-19 u siječnju i veljači”, navodi agencija u izvješću objavljenom u četvrtak.
Ta brojka je međutim gotovo deset puta veća od ilegalnih prelazaka europskih granica u istom razdoblju, kojih je po podacima Frontexa bilo 900.
To ukazuje na potrebu zaštite tražitelja azila unatoč privremenoj suspenziji registracije tih zahtjeva u više zemalja, ističe agencija.
Kada se podaci detaljno pogledaju, vidi se da je veliki pad posljedica toga što državljani zemalja Latinske Amerike, Venezuele i Kolumbije prije svega, nisu u travnju mogli doći na europski teritorij: zahtjevi Venezuelaca pali su s 5013 u siječnju na svega 80 u travnju, dok je iz Kolumbije bilo 64 zahtjeva prema 5252 u siječnju.
EASO očekuje lagano povećanje broja zahtjeva za azilom u mjesecima koji dolaze nakon popuštanja mjera izolacije i to se već osjeća po prvim podacima za svibanj.