Kao i na početku svih dosadašnjih, književnica i voditeljica tribine Ana Horvat i na ovoj je trbini najprije predstavila svoje gošće pjesnikinje, a posebnog glazbenog gosta Fadila Abdulova zamolila je da se predstavi sam.
Foto: Pjesnikinje Ratka Kukuljica (lijevo) i Slava Božićević (desno) - gošće 42. tribine Ane Horvat (sredina)
Umirovljena ekonomistica Ratka Kukuljica (Kostanjevac,1948.), diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu i veći dio svog radnog vjeka je kao ekonomistica radila u Beogradu i Zagrebu u kojem sada živi kao umirovljenica. Smatra da je poezija umjetnost koja spaja ljude i čini ih boljima. Bila je manekenka, bavi se slikarstvom i fotografijom, voli čitanje i hodanje po prirodi, voli cvijeće i pomaganje ljudima. Njezina prva objavljena zbirka pjesama nosi naslov "Pjesma za tebe“.
Pjesnikinja Slava Božićević (Zagreb, 1937.), završila je Srednju medicinsku školu u Zagrebu i Studij ekološke medicine u Švedskoj, a još je i sudski tumač. Živi kao umirovljenica na relaciji Zagreb - Rovinj - Švedska. Voli plivanje, planinarenje, putovanja i kartanje, a nosi titulu ambasadorice romske kulture "Ambasador mira u svijetu". Radila je kao novinarka dopisnica, predavačica, organizatorica izložbi u zemlji i inozemstvu. Članica je Matice hrvatske i mnogih međunarodnih i pjesničkih organizacija i udruga. Pjesme su joj prevedene na osam stranih jezika i uvrštene u mnoge zbornike. Objavila je četiri samostalne zbirke poezije: "Samo sam žena", "Lyric" i "Kaskade života", a za svoju je poeziju više puta nagrađena.
Pjesnikinje su nakon predstavljanja pročitale svaka po četiri svoje pjesme koje je odabrala voditeljica Ana Horvat nakon čega se predstavio glazbeni gost Fadil Abdulov koji je kratko rekao da je zagrebački gitarist i dugogodišnji suradnik Filipa Šovagovića s kojim je surađivao i na mnogim predstavama i nakon toga odsvirao i otpjevao pjesmu Drage Mlinarca.
Foto: Posebni glazbeni gost 42. tribine - pjevač i gitarist Fadil Abdulov.
Prvi blok pitanja književnice i voditeljice tribine Ane Horvat odnosio se na iskustvo - služi li ono ičemu, kako utječe na pisanje poezije, pomaže li shvaćanju ljubavi i koči li razvoj osjećajnosti u starijoj životnoj dobi, odnosno da li se s iskustvom bolje ili lošije piše i kako nakon godina iskustva zvuče pjesme napisane u mladosti.
Pjesnikinja Ratka Kukuljica smatra da iskustvo doživljavamo i ono ostaje u našoj podsvijesti i pomaže kasnije u onome što ćemo raditi, te da pomaže i u pisanju poezije iako ga u svojim pjesmama slabo koristi osim ako u pjesmi želi nešto ispraviti. Kaže da je i gostovanje na ovoj tribini novo iskustvo koje će joj dalje pomagati u sličnim situacijama. O utjecaju iskustva na pisanje poezije kaže da u pisanje ide s dušom i otvoreno te da bi ono što je napisala davno prije i sada napisala isto te da iskustvo s godinama ne utječe toliko na samo pisanje već možda na vokabular.
Foto: Pjesnikinja Ratka Kukuljica u društvu voditeljice tribine Ane Horvat.
S druge pa strane pjesnikinja Slava Božićević je izjavila da se "iskustvo kroz život skupo plaća" te da ima mladih pjesnika koji nisu imali iskustva, ali su napisali prekrasne pjesme. "S iskustvom smo se razvijali i pjesma napisana s 20 godina može biti jaka isto kao i kad je napisana u starijem dobu", dodala je pjesnikinja i konstatirala da njezinim starijim pjesmama vrijeme ništa ne oduzima.
Foto: Voditeljica tribine Ana Horvat s gošćom pjesnikinjom Slavom Božićević.
Pjesnikinje su nakon prvog bloka razgovora pročitale pjesme na temu iskustva, glazbeni je gost odsvirao prigodnu pjesmu i voditeljica je otvorila novi dio razgovora u kojem su pjesnikinje odgovarale na zasebna pitanja.
Slušatelji su mogli doznati da je pjesnikinja Ratka Kukuljica počela pisati tek u mirovini kada je odlučila da želi iza sebe ostaviti 'nešto' jer je cijeli život je samo radila. Počela je tražiti nekoga tko bi joj pomogao pisati i tu je osobu našla u beogradskom prof. Darku Tadiću koji ju je naučio kako pisati poeziju. Pisanjem poezije htjela je izbaciti iz sebe svu tugu nakupljenu tijekom života. "Možda još nisam svladala pisanje u kratko. Možda su mi pjesme malo duže, ali - pomalo", kazala je pjesnikinja. Dalje je govorila o pjesniku Miroslavu Antiću koji joj se sviđa jer jer je govorio ono što misli. "U sebi se nosio čudnu istinu i kazao je da za javno izražavanje onoga što se misli treba 'imati muda'", kazala je pjesnikinja i dodala da se u životu treba iskoristiti svaki trenutak. Za svoje pjesme kaže da "moraju imati svoj uvod, sredinu i kraj" pa su zato malo duže.
Iako izvrsno govori švedski jezik, pjesnikinja Slava Božićević nikada nije pisala na švedskom jer je "taj jezik siromašan u odnosu na hrvatski". "Jedna riječ na švedskom im 16 značenja na hrvatskom", dodala je i pročitala jednu svoju pjesmu koja je prevedena na švedski. Dalje u razgovoru pjesnikinja je opisala kako je dobila titulu Ambasadorice romske kulture. Naime, dok je radila u Švedskoj na jednom međunarodnom projektu o 40 različitih manjina, upoznala je Rome i njihovu kulturu i za njih se posebno zainteresirala. "Romi nemaju pisanih tragova o svojoj povijesti i sve se riječju prenosi s koljena na koljeno, a titulu ambasadorice dobila sam radi knjige o Romima pod naslovom 'Svi smo mi Božja djeca'", kazala je i dodala da je dobila još nekoliko titula raznih kulturnih institucija za taj svoj rad. Pjesnikinja Božićević bila je dopisnica i suradnica UN-a jer je uvijek javno govorila o aktualnim temama - primjerice dok je u Švedskoj 80-ih godina pisala o AIDS-u. Kad govori o odnosu s drugim ljudima, mišljenja je da unatoč svemu u ljude treba vjerovati. "Čovjek treba znati prići otvorenog srca, iako ima ljudi koje treba zaobilaziti u širokom luku", kazala je Božićević.
Foto: Pogled na posjetitelje 42. tribine u prostoru zagrebačkog antikvarijata Jesenski i Turk.
Za kraj ovog 42. druženja, pjesnikinje su pročitale po izboru nekoliko svojih najdražih pjesama, voditeljica tribine zahvalila se svojim gostima i posjetiteljima, a Fadil Abdulov je izvedbom skladbe "Ako si pošla spavat" i glazbom zaključio ovu veoma dobro posjećenu tribinu održanu u srijedu, 19. veljače, u prostoru zagrebačkog antikvarijata Jesenski i Turk.
Izvor: HinaOTS