U izvješću se također navodi da je Hrvatska nastavila napredovati u ispravljanju makroekonomskih neravnoteža, ali su one još uvijek prisutne.
Komisija je u okviru zimskog paketa Europskog semestra objavila izvješća po državama članicama o sveukupnom gospodarskom i socijalnom napretku u svakoj zemlji EU-a te analizu makroekonomske situacije za one zemlje koje imaju prekomjerne ili pretjerano prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Riječ je o vrlo detaljnom i temeljitom izvješću, koje za Hrvatsku ima 79 stranica zajedno s aneksima.
Komisija ističe da je stabilan gospodarski rast u zadnjih pet godina, zajedno s opreznom makrofiskalnom stabilizacijskom politikom omogućio zemlji postupno smanjivanje visokih razina javnog, privatnog i vanjskog duga, što zauzvrat smanjuje ranjivosti gospodarstva.
Stopa nezaposlenosti je nastavila padati čime se povećava raspoloživi dohodak kućanstava. Međutim, u 2018. godini hrvatski BDP po stanovniku u odnosu na prosjek EU-a još uvijek je bio na istoj razini kao deset godina ranije, što znači da uopće nije bilo konvergencije.
BDP po glavi stanovnika mjeren po kupovnoj moći 2018. iznosio je 63 posto europskog prosjeka, koliki je bio i prije krize 2008. Osim toga, Hrvatska je još više zaostala u odnosu na naprednije usporedive zemlje u srednjoj i istočnoj Europi, koje su je prestigle. Unatoč stabilnom rastu, relativno nizak potencijal rasta i dalje će biti kočnica za sustizanje ostalih u EU-u.
Sudjelovanje na tržištu rada i produktivnost rada i dalje su niski, a poslovno okruženje i javna uprava nedovoljno podupiru bržu gospodarsku konvergenciju. Provedba političkih mjera za rješavanje tih slabosti odvija se neujednačenim tempom.
"Rješavanje strukturnih slabosti s trajnim učinkom omogućilo bi bržu konvergenciju Hrvatske ostatku EU-a", ističe Komisija.
Hrvatska je ostvarila ograničeni napredak u ispunjavanju preporuka iz prošle godine te kao i prošle godine ima makroekonomske neravnoteže. Hrvatska je prošle godine prešla iz kategorije prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u makroekonomske neravnoteže.
Što se tiče ispunjavanja preporuka, Hrvatska je od početka Europskog semestra 2014. godine u 57 posto svih specifičnih preporuka ostvarila barem "određeni napredak".
"Ograničeni" ili "nikakav" napredak ima u preostalih 43 posto preporuka. Provedba reformskog programa vodila se neujednačenom brzinom u različitim područjima. Najveći napredak je postignut u fiskalnoj politici i tržištu rada. Bilo je određenog pogoršanja u pogledu mirovinskog sustava, nakon što su na zahtjev sindikata ukinuti elementi reforme usmjereni na produljenje radnog vijeka, navodi Komisija.
Tijekom prošle godine Hrvatska je zabilježila ograničeni napredak u ispunjavanju preporuka Komisije. Određeni napredak zabilježen je u kurikularnoj reformi i upravljanju državnim agencijama. Određeni napredak je postignut donošenjem novog paketa aktivnih mjera zapošljavanja. Tijekom prošle godine potpisani su neki ključni projekti u željezničkom prometu čime je napravljen napredak u području održivog prijevoza. Proširenje uporabe elektroničke komunikacije na sudovima i smanjenje zaostalih sudskih predmeta na trgovačkim sudovima također je dovelo do određenog napretka u vođenju sudskih postupaka. U pogledu poslovnog okruženja postignuto je poboljšanje uvođenjem niza mjera za smanjenje administrativnih obveza i provedbom liberalizacije usluga.
Ograničeni napredak je postignut u ostalim područjima, poput jačanja proračunskog okvira, poboljšanja sustava socijalne zaštite, reformi okvira za utvrđivanje plaća, korporativnom upravljanju, prodaji dionica u državnim poduzećima te u prevenciji sankcioniranju korupcije.
Makroekonomske neravnoteže
Hrvatska bilježi napredak u makroekonomskim pokazateljima, ali i dalje ima neravnoteže. Prošle je godine izišla iz kategorije prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.
Komisija navodi da javni dug brzo pada, ali da je i dalje visok. Javne financije su se oporavile i 2017. godine Hrvatska je prvi put zabilježila proračunski suficit, što se ponovilo i 2018. unatoč nezanamarivim aktiviranjem državnih jamstava.
Zahvaljujući djelomično i boljem upravljanju javnog duga, dospjeli dugovi su refinancirani po rekordnom niskim stopama, uglavnom s fiksnom kamatom i produljenjem roka dospjeća. Poboljšanja u javnim financijama prepoznale su dvije agencije za rejting Fitch i S&P, koje su podigle hrvatski kreditni rejting na investicijsku razinu.
Poboljšanja se bilježe i u području privatnog duga. Konsolidirane razine korporativnog i duga kućanstava u trećem kvartalu 2019. godine iznosile su 58,4 odnosno 34,3 posto BDP-a, što je za 24 posto manje kod korporativnog duga i osam posto kod duga kućanstava u odnosu na vrhunac privatnog duga 2010. godine.
Iako se višak u bilanci tekućeg računa smanjuje, on i dalje pomaže u ispravljanju vanjskih neravnoteža. Višak u bilanci tekućeg računa zabilježio je rekord 2017. kada je iznosio 3,3 posto BDP-a, a 2018. se smanjio na 1,9 posto jer je povećanje uvoza dovelo trgovinsku bilancu u minus. Višak na tekućem računu ponovno je rastao u prva tri tromjesječja na 2,2 posto BDP-a, ponajviše zbog rasta turističkih prihoda.
Nizak potencijal gospodarskog rasta ostaje preprekom bržem sustizanju ostatka Europske unije. Nakon rekordno niske razine iz 2010. godine, prošle 2019. stopa potencijalnog rasta procijenjena je na 2,1 posto. Iako je to iznad prosjeka EU-a, to je najmanja stopa potencijalnog rasta među zemljama usporedivim s Hrvatskom. Doprinos tržišta rada potencijalnom rastu prošle je godine bio pozitivan zbog postupnog povećanja zaposlenosti, iako je ono najmanje među usporedivim zemljama. Demografski trendovi i niska stopa aktivnosti smetnja su doprinosu radne snage za rast u budućnosti.
"Bit će potrebne značajne strukturne reforme kako bi se povećao relativno niski potencijalni rast." Procjenjuje se da će potencijalni rast ostati najnižu među zemljama usporedivim s Hrvatskom u razdoblju 2019-2021.
Unatoč poboljšanju na tržištu rada, za povećanje doprinosa radne snage potencijalnom rastu trebat će podići nisku stopu aktivnosti, što će biti teško, posebice zbog demografskih izazova u Hrvatskoj. Rast produktivnosti i dalje je ograničen zbog slabe alokacijske učinkovitosti, složenog poslovnog okruženja i neučinkovitog javnog sektora, navodi Komisija.
Po pitanju porezne politike, Komisija navodi da je Hrvatska snažno usmjerena prema neizravnom oporezivanju i ona je među zemljama članicama s najmanjim udjelom prihoda od izravnih poreza. To je djelomično posljedica vrlo niskih poreza na imovinu, koji se smatraju najpovoljnijima za gospodarski rast. Slijedom reformi poreza na osobni dohodak u protekle četiri godine, više od polovice zaposlenih ne plaća porez na dohodak. S druge strane, Hrvatska je negdje u prosjeku EU-a po prihodima od socijalnih doprinosa u odnosu na BDP, iako ima treću najmanju stopu zaposlenosti u EU-u, navodi Komisija.
Hrvatska ima najveći udio prihoda od PDV-a u odnosu na BDP od svih zemalja članica EU-u.
U suradnji s Hrvatskom, Komisija je pripremila poseban prilog o zdravstvenom sustavu, koji unatoč snažnom rastu prihoda i dalje gomila gubitke.
Prihodi Hrvatskog zavoda zdravstvenog osiguranja porasli su za 11 posto 2019. u odnosu na godinu ranije. Unatoč tome, dugovanja dobavljačima za robe i usluge porasla su preko 15 posto, a ove godine se predviđa i daljnji rast zbog povećanja plaća u sektoru te zbog odluke Vrhovnog suda o neplaćenim prekovremenim satima liječnicima.
Dugovi se uglavnom generiraju u bolnicima, posebice onima u vlasništvu županija.
Suočena s izgledima da dobavljači suspendiraju isporuku roba i usluga, središnja vlada je od 2000. godine 12 puta intervenirala, a te intervencije su iznosile od 0,1 do 0,6 posto BDP-a u toj godini.
U pogledu borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, Komisija navodi da su mehanizmi za nadzor i sankcioniranje slabi, posebice na lokalnoj razini.
Iako postoji znatan broj istraga i optužnica u slučajevima organiziranog kriminala i korupcije, neučinkovitost pravosudnog sustava, poput primjerice dugog trajanja sudskih postupaka, često ometa zatvaranje postupaka i istraga. Službene statistike pokazuju da se znatan udio koruptivnih slučajeva događa na lokalnoj razini. Zakon o lokalnoj i regionalnoj samoupravi daje izabranim lokalnim dužnosnicima znatne diskrecijske ovlasti u odlučivanju, a da pritom nisu dužni podnositi izvješća o imovini niti su podvrgnuti drugim oblicima nadzora, što ostaje izvor zabrinutosti. Diskrecijsko pravo o raspolaganju imovinom i financijama u iznosu do milijun kuna i pravo na imenovanje članova upravnih odbora javnih lokalnih poduzeća stvara prostor za korupciju.
Što se tiče ekološke održivosti, Komisija navodi da Hrvatskoj predstoji dug put u prijelazu iz linearnog u kružno gospodarstvo. Unatoč nekim izoliranim inicijativima, Hrvatska nema sveobuhvatnu strategiju za prelazak na kružno gospodarstvo.
Prijelaz od odlaganja prema recikliranju otpada ostaje prioritet, iako ima određenog napretka.
Godine 2018. 25 posto komunalnog otpada u Hrvatskoj je reciklirano, što je veliko povećanje u odnosu na 2010. godinu kada je samo 4 posto reciklirano. Odlaganje otpada u Hrvatskoj i dalje je izrazito veliko, 66 posto, dok je europski prosjek samo 22 posto.
"Kontinuirani snažni napori pomogli bi Hrvatskoj da se približi europskom prosjeku i na kraju pridonese dostizanju europskog cilja o nultoj stopi zagađanje", navodi Komisija.
Komisija ističe da onečišćenje zraka ima znatan utjecaj na zdravlje ljudi, da je kanalizacijski sustav nerazvijen, a vodoopskrbni bilježi velike gubitke vode.
Što se tiče stakleničkih plinova Hrvatska će bez problema ispuniti ciljeve koji su na razini EU-a zacrtani za 2020. godinu, ali će trebati dodatne mjere za ispunjavanje ciljeva za 2030. Udio obnovljih izvora energije je 28 posto, ali je u području prometa vrlo nizak, samo 3,9 posto 2018. godine, što je jedan od najnižih udjela u EU-u.