"Dogovorili smo se da nastavimo jačati naše odnose u gospodarskom pogledu, da povećamo volumen trgovinske razmjene, suradnju u području kulture i da jačamo suradnju u području obrane i sigurnosti jer smo i dalje partneri i saveznici u okviru NATO-a", izjavio je Plenković novinarima u Londonu.
To je bio njihov prvi sastanak nakon izlaska Velike Britanije iz Europske unije, 31. siječnja ove godine.
Plenković je pozvao Johsnona da posjeti Hrvatsku, "koji je to sa zadovoljstvom prihvatio i preostaje još dogovoriti termin".
Osim o bilateralnim odnosima, dvojica premijera razgovarali su i o budućim odnosima između EU-a u Ujedinjene Kraljevine.
Rekao je da će za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a biti usvojen mandat za pregovore koje će s europske strane voditi glavni pregovarač Michel Barnier.
"Pozicija Hrvatske je vrlo jasna, želimo nastavak ugovornih, uređenih odnosa, od gospodarstva, trgovine pa do područja vanjske politke, sigurnosti, obrane", izjavio je hrvatski premijer.
"Bilo bi dobro da na taj način osiguramo predvidljivost za gospodarske subjekte i za prava građana. Mi smo se za svaki slučaj pripremili i ako ne bude sporazuma o ugovornim odnosima. Što se tiče trgovinskih odnosa oni bi se odvijali po pravilima Svjetske trgovinske organizacje, a što se tiče prava građana mi smo donijeli odgovaruće zakone kojima smo regulirali status nešto više od650 britanskih građana u Hrvatskoj i isto tako vodimo računa o destak tisuća naših sugrađana koji žive u Ujedinjonoj Kraljevini", rekao je Plenković.
Prije sastanka s Johsnonom, Plenković je sudjelovao na investicijskom samitu EBRD-a za zapadni Balkan.
"Jako je važno da hrvatska javnost prepozna da smo naše jugoistočno susjedstvo stavili visoko na dnevni red insititucija EU-a", rekao je Plenković, navodeći kako sada nekoliko zemalja članica organizira susrete s predstavnicima šest zemalja zapadnog Balkana uoči sastanka na vrhu u Zagrebu 6. i 7. svibnja.
"Na sastanku na vrhu u Zagrebu želimo da se usvoji novi politički narativ o politici proširenja i europskoj perspektivi nama susjednih zemalja u idućem desetljeću. Zatim da Europska komisija pripremi investicijski paket koji će omogućiti ekonomski razvoj tih zemalja, da vidimo kako se one mogu uključiti u politiku Zelenog plana predsjednice Komisije Ursule von der Leyen. Također želimo da nakon zagrebačkog samita takvi sastanci postanu redoviti, otprilike svake dvije godine, a na da se na njih čeka čak 15 godina, što je donedavno bio slučaj", rekao je Plenković.
Također je istaknuo kako vjeruje da će se odluka o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom donijeti prije zagrebačkog samita.
Plenković je zajedno s ministrom financija Zdravkom Marićem održao u Londonu i sastanak s investitorima.
"To su predstavnici različitih investitora koji upravljaju fondovima, koji poznaju Hrvatsku i koji su ranije pozitivno reagirali kada je Hrvatska izdavala državne obveznice. Mi smo u mandatu ove vlade ostvarili velike iskorake, imamo zdravi i kontinuirani rast BDP-a, idemo prema uravnoteženom proračunu, od dvije rejtinške agencije dobili smo investicijski rejting. Investitore zanimaju stukturne refomre, ključni prioriteti do kraja mandata ove vlade i planovi za dalje", kaže Plenković.
Na pitatnje o situaciji s korona virusom, Plenković je rekao da Hrvatska postupa vrlo odgovorno kako na nacionalnom planu, tako i kao predsjedateljica Vijećem EU-a.
"Razmjenjujemo informacije, pratimo što se događa u Italiji, pojačat ćemo mjere opreza i kontrole i nastojati učiniti sve što je u našoj moći da zaštitimo hrvatske građane od eventulanog širenja ove epidemije i to u dogovoru s Italijom i ostalim zemaljama članicama EU-a. Angažirane su sve institucije u Hrvatskoj koje trebaju biti angažirane", rekao je Plenković.