Budući da je Hrvatska članica EUMETSAT-a, hrvatska industrija i znanstveno-stručna zajednica imaju pravo ravnopravno sudjelovati u proizvodnji i unapređenju rada meteoroloških satelita i prijenosu satelitskih podataka, što uključuje nova idejna rješenja, aplikativna informatička rješenja i slično. Posebno je važna mogućnost sudjelovanja u konzorcijima u ulozi podizvođača, rečeno je na predstavljanju.
Proračun EUMETSAT-a za 2018. iznosio je 722 milijuna eura, a od toga je oko 60 milijuna utrošeno na ugovore za usluge i radove. Hrvatske tvrtke imaju priliku uzeti dio tog kolača, a HGK stoji na raspolaganju svim zainteresiranima.
Zamjenik direktora EUMETSAT-a za ugovore Patrick Franc rekao je da se EUMETSAT u javnim nabavama vodi principima otvorene konkurencije i najbolje vrijednosti za novac, pa se uz cijenu gledaju i kvaliteta, troškovi održavanja i jamstva.
Najavio je nekoliko natječaja, prvenstveno za usluge tehničke podrške i održavanja i pozvao zainteresirane da na stranicama EUMETSAT-a prouče uvjete sudjelovanja i pojedinosti potrebne za uspješnu prijavu.
Vincent Gabaglio iz ureda za informacije EUMETSAT-a rekao je da ta organizacija pruža brojne komercijalne prilike za tvrtke.
"Naši sateliti se smatraju infrastrukturom i u njih imamo značajna ulaganja. Uz hardverski dio, bitan aspekt našeg posla je distribucija podataka klijentima te suradnja s drugim svjetskim agencijama iz SAD-a, Kine i Indije", rekao je Gabaglio.
Direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK Marija Šćulac Domac naglasila je da domaće tvrtke moraju prilike tražiti u natječajima koji većinom uključuju suvremene tehnologije vezane uz praćenje rezultata satelitskih mjerenja, održavanje sustava, informatičku podršku, instalacijske radove, ali i poslove održavanja poslovnih zgrada, nabavke opreme i uredskog materijala.
Glavna ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Branka Ivančan-Picek je kazala da je Hrvatska članica EUMETSAT-a od 2006. te da je iz tog članstva DHMZ izvukao puno koristi.
Državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Tome Antičić je rekao da hrvatska javnost ima krivu percepciju našeg gospodarstva i znanosti kao nekompetitivnih van naših granica.