Napominju kako se na sastanku Vijeća Udruženja trgovine HGK raspravljalo o aktualnostima u području trgovine s naglaskom na pitanje ograničavanja rada trgovina nedjeljom.
Jedinstvenog stava o regulaciji rada trgovina nedjeljom nema, no ono o oko čega su svi trgovci suglasni jest da je potrebna veća briga za radnike i da se rad nedjeljom mora adekvatno platiti. Predlažu, između ostalog, i da se ograniči broj radnih nedjelja tijekom godine.
Na sastanku je istaknuto i kako sektor kronično muči nedostatak radne snage, a rješenje tog problema zahtijeva sustavan pristup – počevši od školovanja i visine plaće pa sve do nematerijalnih uvjeta koji su sve češće presudni za zadržavanje radnika u trgovinama.
Predsjednik Udruženja trgovine HGK i predsjednik Nadzornog odbora KTC-a Ivica Katavić istaknuo je kako su bruto plaće radnika u sektoru dosegle visinu okolnih zemalja, ali su neto iznosi zbog velikih nameta osjetno manji.
Katavić, kao i većina predstavnika trgovaca prehranom, podržava da se rad nedjeljom regulira i smatra da to neće dovesti do značajnijeg pada prometa.
"Mi kao članovi Vijeća trebamo donijeti nekakav većinski stav jer ako ga nećemo zauzeti sami i komunicirati ga prema nadležnom ministarstvu, drugi će nam krojiti sudbinu", poručio je Katavić napominjući da je KTC svojim radnicima ukinuo rad nedjeljom i da im se promet u međuvremenu povećao.
No iz HGK napominju kako zajedničkog stava nema jer poduzetnici iz neprehrambenog dijela trgovine ne podržavaju ograničavanje rada nedjeljom i smatraju da bi takav potez negativno utjecao na cijeli sektor, a posljedično i gospodarstvo u cjelini.
Direktor Emmezete Slobodan Školnik protivi se bilo kakvim ograničenjima i ističe da radnici ne žele samo slobodne nedjelje, već vikende i da je to najveći razlog odljeva radnika iz njegove tvrtke.
"Ljudi žele petodnevni radni tjedan, a problem radne snage će se pogoršavati bez obzira na rad nedjeljom jer imamo negativni prirodni prirast, najmanji prosjek zaposlenih radno sposobnih građana i bez uvoza radnika izvana situacija će biti još gora“, naglasio je Školnik.
Naveo je i kako su velike razlike u trgovini između prehrambenog dijela i neprehrane.
Školnik predlaže rješenje koje ne bi ograničavalo rad nedjeljom, ali bi se pojačala radna regulativa i zaposlenicima se osiguralo da imaju dvije nedjelje mjesečno slobodne te da se sam rad nedjeljom plaća 50 posto više.
Naveo je primjere Mađarske koja je zabranila rad nedjeljom pa nakon pola godine tu zabranu ukinula zbog negativnih rezultata, a osvrnuo se i na Poljsku gdje je procijenjeno da je ograničavanje rada nedjeljom umanjilo i promet u trgovini na malo i BDP ukupno.
Izvršni direktor Lonie Drago Munjiza nije se složio s takvim projekcijama za Hrvatsku i smatra da neradna nedjelja ne bi imala loš utjecaj na gospodarstvo te da bi se promet prelio na druge dane u tjednu.
"O općim problemima treba brinuti Vlada, a mi moramo gledati izazove našeg sektora, a tu je najvažniji manjak radne snaga", rekao je Munjiza.
Napominje i kako ljudi odlaze, a novih radnika nema. "Bolji radni uvjeti bi trgovinu učinili privlačnijom, radnike više ne zadovoljava isključivo razgovor o plaći, već ih zanima radi li se nedjeljom“, rekao je Munjiza.
Direktor Zanatpromet-trgovine Mario Bobanac je kazao se ugostitelji, a i kolege iz drugih branši, zalažu se za to da se rad nedjeljom adekvatno nagradi, a ne zabranjuje.
"Svi se borimo za profit, ali približavamo se točki gdje ćemo izgubiti radnike, a onda će pasti i sve ostalo. Moramo poslati poruku da nije važna samo dobit, neka se nedjelje adekvatno plate i neka se regulira broj radnih nedjelja“, zaključio je Bobanac.
Prema najavama, prijedlog kojim se regulira pitanje ograničavanja rada trgovina nedjeljom trebao bi ići u proceduru početkom svibnja, a do tada će Vijeće Udruženja trgovine HGK nastojati usuglasiti stavove i izaći sa zajedničkim prijedlozima.