Tema ovogodišnjeg izbora tu nagradu bila je „veći broj žena u europskom društvu i gospodarstvu“ te je privukla drugi najveći broj prijava u povijesti te nagrade - prijavljeno je 177 projekta posvećenih osnaživanju žena i borbi za rodnu ravnopravnost. Izabrano je pet finalista - iz Belgije, Bugarske, Finske, Italije i Poljske. Glavna nagrada iznosi 14 tisuća eura, dok ostala četiri dobitnika dobivaju po 9 tisuća eura.
Udruženje Associazione Toponomastica Femminile kroz glavni nagrađeni projekt želi ženama dati javno priznanje kojeg često nema ili dolazi prekasno tako što podiže svijest o doprinosu žena u društvu i povijesti. U tom udruženju smatraju da je toponimija, koja se bavi proučavanjem imena mjesta, dobar pokazatelj koliko neko društvo vrednuje svoje žitelje te zato nastoje staviti što više značajnih žena na karte gradova.
Od sto ulica, samo 7 do 8 nazvano po ženama
Nedavno istraživanje te organizacije pokazalo je da na svakih 100 ulica nazvanih po muškarcima dolazi tek 7 do 8 imena poznatih žena, od čega se 60 posto odnosilo na vjerske osobe.
„Zakoni nisu dovoljni da bi trajno promijenili ponašanje ako nisu podržani usporednim promjenama u mislima ljudi. Toponimija neočekivano otkriva način na koji društvo vidi svoje članove. Analiza pomaže u naglašavanju dinamike rodne segregacije na tržištu rada i u društveno-afektivnoj sferi, razvijajući tako samopoštovanje kod djevojčica i poštovanje kod dječaka“, rekla je predsjednica Toponomastica femminile Maria Pia Ercolini. Dodala je kako taj projekt nije namijenjen samo djevojčicama ili dječacima, već da je u pitanju civilizacijski doprinos.
Druga nagrada pripala je poljskom projektu Ženski štrajk, najvećem ženskom pokretu u Poljskoj. Treće mjesto osvojio je bugarski projekt Fairy Tales koji koristi klasične bajke za borbu protiv stereotipnih rodnih uloga nametnutih djevojčicama i dječacima od najranije dobi.
Četvrtu poziciju zauzeo je projekt Women Code ili „mimmitkoodaa“, program koji je pokrenulo finsko udruženje za softversko i e-poslovanje, a koji ima za cilj opovrgnuti mit da bi svi programeri automatski trebali biti muškarci. Na peto mjesto zasjeo je belgijski The Brussels Binder koji kroz bazu podataka žena stručnih u politici, zagovara bolju zastupljenost žena u europskim političkim raspravama.
Prijavljeno i devet hrvatskih projekata
Unatoč tome što je prijavljeno devet hrvatskih projekata, nijedan nije osvojio nagradu. Ipak, u brošurama prijavljenih projekata izdvojen je projekt 'Novi početak za bivše tekstilne radnike udruge Humana Nova iz Čakovca'.
„Vrijeme prolazi, a nejednakost mogućnosti između žena i muškaraca ostaje. U današnje vrijeme neprihvatljivo je da žene, koje čine više od pola europskog stanovništva, i dalje osjećaju diskriminaciju i rodno nasilje“, rekla je dopredsjednica za komunikacije u EGSO-u Isabela Cano Aguilar komentirajući odabir teme za ovogodišnju nagradu.
Nagrada je prvi puta dodijeljena 2006. na inicijativu tadašnje predsjednice EGSO-a Anne Marie Sigmund.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) savjetodavno je tijelo EU-a, koje sebe opisuje kao "most“ između civilnog društva i institucija Europske unije. Ima 350 članova iz svih država članica, a Hrvatska ima devet članova. Članovi, koje predlažu vlade država članica, a potvrđuje ih Vijeće EU-a uzimajući u obzir mišljenje Komisije, na mandat od pet godina, djeluju u tri skupine koje predstavljaju poslodavce (Skupina I.), radnike (Skupina II.) i razne interese (poljoprivrednici, slobodne profesije, potrošači, organizacije za zaštitu okoliša, mali poduzetnici itd. – Skupina III.).