Europski pučani Tuskov su izbor dogovorili i prije zagrebačkog kongresa pošto on u Areni nije imao protukandidata.
Tusk, bivši poljski premijer i još desetak dana predsjednik Europskog vijeća, najavio je da nakon izbora za predsjednika EPP kreće u borbu protiv populizma.
"Nakon pet godina dosta mi je biti glavni europski birokrat. Ja sam spreman za borbu, nadam se da ste spremni i vi", naglasio je Tusk.
Objava "rata" populizmu
Tusk je rekao da strah igra glavnu ulogu u politici i da su zbog migrantske krize i terorističkih napada posljednjih godina ljudi tražili osjećaj sigurnosti.
"Zbog toga njihova srca tako lako osvajaju oni koji uglas viču 'ustanite, učinite svoju zemlju ponovno velikom, vratite kontrolu", rekao je Tusk, aludirajući na 'mantre' populističkih vođa u Europi i predizborni slogan američkog predsjednika Donalda Trumpa.
No, on drži da pravo da vladaju imaju samo oni koji žele i mogu ljudima pružiti osjećaj sigurnosti, istovremeno čuvajući njihove slobode i prava.
"Nećemo vrijednosti poput građanskih sloboda, vladavine prava i pristojnog javnog ponašanja žrtvovati na oltar sigurnosti i reda, jer za to nema potrebe", dodao je.
"Oni koji to ne mogu prihvatiti, de facto se isključuje iz obitelji", rekao je Tusk, očito misleći na stranku Fidesz mađarskog premijera Viktora Orbana koja je EPP u ožujku suspendirao zbog kršenja demokratskih standarda u zemlji.
Protiv populizma je ustala i buduća predsjednica Europske komisije (EK) Ursula von der Leyen i naglasila nacionalisti i populisti neće uništiti europski način života, kako se zove i jedan od resora u njezinoj novoj komisiji.
Taj je naziv izazvao kritike, osobito europskih liberala i zelenih koji smatraju da previše asocira na zaštitu Europe od ilegalnih migranata.
"Nema sumnje što je to europski način života. Nikada nećemo dopustiti nacionalistima i populistima koji žele izazvati podjele i uništiti EU da nam uzmu naš europski načina života", izjavila je Von der Leyen u Zagrebu.
"Naša se Unija temelji na poštivanju ljudskog dostojanstva, slobodi, demokraciji i jednakosti. Uvijek ćemo braniti naš europski način života", dodala je njemačka političarka.
Europski parlament trebao bi novu komisiju potvrditi idućega tjedna i očekuje se da nova europska 'vlada' preuzme dužnost 1. prosinca.
Zapadni Balkan
Sadržajno, prvog dana kongresa najviše se razgovaralo o zapadnom Balkanu.
Neotvaranje pregovora EU-a sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, sada već bivši predsjednik Europske pučke stranke (EPP) Joseph Daul nazvao je "strateškom pogreškom" kojom je izgubljena vjerodostojnost i otvorena vrata drugim velikim svjetskim silama.
Francuska, Nizozemska i Danska su prošloga mjeseca blokirale otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, smatrajući da Unija najprije treba reformirati metodologiju proširenja.
Njemačka kancelarka Angela Merke naglasila je, podsjetivši da je prije 30 godina pao Berlinski zid, da se danas kongres EPP-a ne bi mogao održati u Zagrebu da nije došlo do tih povijesnih promjena.
"Ponovno smo ujedinjeni i zato i možemo danas biti u Zagrebu", rekla je, ali i naglasila da se ujedinjenje Europe mora nastaviti s drugim zemljama zapadnog Balkana.
"Želimo poručiti zemljama zapadnog Balkana, imate budućnost, imate mogućnost članstva u EU-u, oni to moraju čuti iz Zagreba", dodala je Merkel.
Hrvatski premijer Andrej Plenković sugerirao je da su nova pravila proširenja EU-a koja predlaže Francuska nepotrebna, jer su "filteri" za zemlje kandidatkinje već sadržani u postojećem mehanizmu.
Plenković smatra da pregovarački okvir koji se koristi za Crnu Goru i Srbiju već omogućuje suspenziju i vraćanje na privremeno zatvorena poglavlja (reverzibilnost procesa) koje predlaže Pariz.
"Već postojeći okvir ima niz mehanizama da se s vrlo specifičnim filterima kontrolira i najsitiniji korak u bilo kojem poglavlju", rekao je Plenković novinarima.
Predsjedateljica EU-a od 1. siječnja 2020., Hrvatska želi da se nastavi europski put Sjeverne Makedonije i Albanije koje u hrvatsko predsjedanje polažu velike nade.
Iako vjeruje da mu je cilj poboljšati funkcioniranje EU-a, hrvatski premijer ističe da Macronov prijedlog ne može zaustaviti proširenje Unije.
I hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, bivša članica HDZ-a, upozorila je u na važnost proširenja Europske unije na jugoistok Europe jer bi u protivnom treće strane koje nisu nužno dobronamjerne mogle ispuniti prazninu i dovesti do toga da europski projekt ne bude dovršen.
U tom svjetlu EPP je na kraju prvoga dana okupljanja usvojio rezoluciju kojom traži da europske institucije i članice EU-a što prije otvore pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
"Pozivamo Europsko vijeće i zemlje članice da se obvežu da će što je prije moguće donijeti pozitivnu odluku o otvaranju pregovora s obje zemlje", stoji u dokumentu koji je usvojen na prijedlog HDZ-a.
Od europskih institucija također se traži da ohrabre reforme u Crnoj Gori, Srbiji, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini i na Kosovu kako bi te države što prije ispunile kriterije za pristupanje Uniji.
Merkel brani Hrvatsku
Hrvatski premijer i domaćin skupa EPP-a Andrej Plenković imao je mnogo bilateralnih sastanaka na marginama konferencije, ali je najvažniji dolazak u Banske dvore bio njemačke kancelarke Angele Merkel. A ona je stala na hrvatsku stranu kada je štićenje vanjske granice Unije u pitanju.
Na konferenciji za novinare kancelarka je odgovarala na pitanje može li Hrvatska preuzeti predsjedanje Unijom kada je optužuju za nepoštivanje ljudskih prava zbog postupanja prema ilegalnim migrantima na granici s Bosnom i Hercegovinom.
"Europska unija živi od toga da ima različite perspektive", rekla je Merkel.
"Iz perspektive zemlje koja mora štititi vanjske granice to izgleda drugačije nego iz perspektive jedne zemlje koja je u sredini europskog prostora", rekla je Merkel.
"Hrvatska je puno toga učinila kako bi stvorila preduvjete za pristup šengenskom procesu i Komisija je to i pozitivno ocijenila", rekla je Merkel.
Europska komisija dala je u listopadu zeleno svjetlo ocjenom da je Hrvatska ispunila tehničke kriterije, a konačnu odluku o pristupu donosi Europsko vijeće.
Plenković je o tome ponovio raniju izjavu da nije realno da se o hrvatskom ulasku u Schengen odlučuje upravo u vrijeme hrvatskog predsjedanja.
Nastavak sutra
Do kraja kongresa više od 2000 sudionika iz 40 zemalja raspravljat će i o akcijskom planu za klimu i politikama mladih.
Na prvi kongres pučana u Hrvatskoj stigli su šefovi država i vlada te najviši europski dužnosnici iz stranaka desnog centra.
Budući da je njegova stranka Fidesz u ožujku suspendirana zbog kršenja demokratskih standarda, EPP nije pozvao mađarskog premijera Viktora Orbana.
Osnovan 1976., savez europskih stranaka desnog centra danas okuplja 84 stranke iz 43 države.
S osvojena 182 od 751 mandata na europskim izborima u svibnju, pučani su najbrojnija skupina u Europskom parlamentu.