Voditeljica tribine književnica Ana Horvat predstavila je u dvorani antikvarijata Jesenski i Turk svoje gošće, pjesnikinje Slađanu Benkus i Katarinu Zadrija i posebnog glazbenog gosta klaviristu, orguljaša, skladatelja i pjevača Zorana Crnčića koji se odmah i predstavio glazbenim brojem.
Foto: Pjesnikinje Slađana Benkus (lijevo) i Katarina Zadrija (desno) s voditeljicom tribine književnicom Anom Horvat (sredina).
Učiteljica informatike i pjesnikinja Slađana Benkus iz malog mjesta Cerje Nebojse kraj Varaždina radi u Osnovnoj školi "Ljudevit Gaj" u Mihovljanu. Od djetinjstva piše poeziju na standardnom hrvatskom i na kajkavskom narječju, ali javno objavljuje tek od 2010. godine. Pjesme su joj tiskane u mnogim hrvatskim i međunarodnim zbornicima i časopisima, a izvodile su se i na recitalima te radio postajama. Dobitnica je nekoliko nagrada i priznanja i članica je Varaždinskog književnog društva. Uz to što nastupa sa svojom poezijom na pjesničkim susretima, često interpretira poeziju drugih pjesnika, a vodi i programe književnih maratona.
Foto: Pjesnikinja Slađana Bekus s voditeljicom tribine Anom Horvat.
Pjesnikinja Katarina Zadrija iz Lovrečke Velike kraj Vrbovca samozaposlena je trgovkinja u vlastitoj tvrtki, udata je i majka troje djece. Članica je Hrvatskog sabora kulture, a piše tek četiri godine i to na kajkavštini i književnom hrvatskom jeziku. Sudjeluje na književnim susretima i recitalima. Pjesme i kratku prozu objavljuje u zbornicima i časopisima i za svoj je pjesnički rad više puta dobila nagrade. Prvu zbirku poezije, i to na vrbovečkoj kajkavštini, pod nazivom "Povele Rouže" izdala je 2018. godine, a 2019. je osnovala "Osebunjek" - udrugu za očuvanje i promicanje kajkavskog govora i zavičajne kulturne baštine vrbovečkog kraja.
Foto: Pjesnikinja Katarina Zadrija s voditeljicom tribine Anom Horvat.
Nakon predstavljanja i glazbenog broja, pjesnikinje su pročitale po tri, odnosno četiri, svoje pjesme po izboru voditeljice, a potom je uslijedio razgovor o posebnosti pisanja, sklonostima u pisanju, određuje li pisanje dobrog čovjeka i čemu pjesme mogu pomoći te što okolina misli i govori o pjesnicima.
Pjesnikinja Slađana Benkus kazala je da sklonost pjesnika pisanju proizlazi iz njihove težnje da progovore o samim emocijama, da preko pjesama prenesu neku svoju poruku. Smatra da svaka pjesnička duša ne mora biti i dobra duša, ali je svakako senzibilna i tu senzibilnost prenosi svojim pjesmama. Za svoje je pisanje uvijek dobivala pozitivne komentare još u osnovnoj školi, kada je i počela pisati poeziju, a i danas se najčešće kreće u krugu ljudi koji cijene poeziju, a pisat će "uvijek bez obzira na negativne komentare" jer u njima uvijek traži "ono pozitivno".
Pjesnikinja Katarina Zadrija smatra da je svaki čovjek dobar čovjek i tu svoju dobrotu "zna dobro upakirati" te da poezija "otkriva svu senzibilnost prema okolini i ljudima, i slavi ljepotu života oko sebe". Piše uvijek pa čak i neće spavati ako ju nešto "kopka"; stane i na cesti i piše; probudi se i piše. Smatra kako se "ne želi svatko prepustiti poeziji, ne želi to nešto lijepo darovati ljudima". Kazala je kako se o pjesnikinjama zna govoriti da su "ponorele" ili su u "klimakteriju pa su propisale", ali na to se ne obazire.
Foto: Pjesnikinje Katarina Zadrija (lijevo) i Slađana Benkus (desno) u društvu glazbenog gosta Zlatka Crnčića (sredina).
Dalje se razgovaralo o tome je li život onih koji pišu lakši ili teži i može li pisanje poezije pomoći čovječanstvu ili čak i promijeniti svijet.
"Pjesme mogu promijeniti mnoge, a naročito djecu jer im se na poseban način može usaditi ljubav prema pjesništvu", smatra pjesnikinja Benkus.
Da pjesme mogu pomoći ljudima smatra i pjesnikinja Zadrija, a to je potkrijepila i pričom iz bolničkih krugova kada je dokazano da pisanje i čitanje pjesama pozitivno utiče na bolesnike i tijek njihova oporavka.
Nakon još jedne glazbene pauze pjesnikinje su pročitale pjesme po svom izboru razgovor se vodio o posebnostima svake od pjesnikinja.
Foto: Voditeljica tribine Ana Horvat s glazbenim gostom Zlatkom Crnčićem.
Voditeljica Ana Horvat pitala je pjesnikinju Katarinu Zadrija znaju li njena djeca koju njenu pjesmu napamet, korelaciji posla i pisanja te kako je stvoren "Osebunjek". Pjesnikinja je kazala da njena djeca ne znaju ni jednu njenu pjesmu, ali ju zato unuci mole da im ih čita prije spavanja. Kad je riječ o poslu i pisanju, ustvrdila je da otkako piše poeziju puno lakše radi. Prošle, 2018. godine, izdala je zbirku pjesama na vrbovečkoj kajkavštini pod nazivom "Povele Rouže", a predstavljajući ju gradu komentar je bio "kome ta knjiga treba; tko će ju razumjeti" što ju je zaboljelo pa je organizirala susret pod nazivom "Po gospodskih stezah" za očuvanje vrbovečke kajkavštine pa je tako nastao i "Osebunjek", udruga za očuvanje i promicanje kajkavštine i zavičajne baštine vrbovečkog kraja.
Pjesnikinju Slađanu Benkus voditeljica je pitala kako se "sljubljuju" računarstvo i pjesništvo, kakav je to pjesnički maraton i što misli o nagradama za pjesništvo. Slađana Benkus je kazala da informatika i pjesništvo odlično idu zajedno, što je ranije potkrijepila i svojom pjesmom pod nazivom "Računalna". "Struka i pjesništvo mogu se 'sljubiti' i mogu ići jedno uz drugo bez obzira na struku, mogu ići i uz pečenje kolača i uz kuhanje i slično", dodala je Benkus. Kako voli čitati i svoje i pjesme drugih autora, organizirala je i vodi pjesnički maraton koji traje i nekoliko sati, ali uz glazbene pauze i usklađeni ritam vrlo brzo prođe i nikome nije dosadno. Iako je dobila nagrade za pojedine pjesme, osobno misli da je svaka objavljena pjesma u stvari nagrada za njezin pjesnički rad.
Foto: Dvorana antikvarijata Jesenski i Turk na 31. tribini je i nakon ljetne stanke popunjena do zadnjeg mjesta
Još jednim glazbenim brojem, čitanjem najdražih ili najvažnijih pjesama i kušanjem mesnih i slatkih delicija iz vrbovečkog kraja, završena je 31. tribina Razgovora s pjesnikinjom koja je i protekle srijede, 4. rujna, u potpunosti popunila prostor zagrebačkog antikvarijata Jesenski i Turk u Preradovićevoj ulici.
Izvor: HinaOTS