U nekim svojim izjavama takvu je želju s obzirom na regionalnu poziciju Slovenije iznosio i predsjednik vlade Marjan Šarec.
"Proširenje se ne odnosi samo na stvarno pridruživanje nove članice, čega u sljedećem mandatu vjerojatno neće niti biti. Radi se o mnogo širem procesu upravljanja između Europske unije i država zapadnog Balkana i Turske. To je za Sloveniju od izuzetne važnosti jer se radi o našem susjedstvu, a taj resor sada obuhvaća i odnose s južnim i istočnim europskim susjedstvom", kazao je Lenarčič u petak u razgovoru za Slovensku tiskovnu agenciju STA.
Slovenska agencija prenosi Lenarčičevu ocjenu da nije nemoguće da Slovenija dobije spomenuti resor unatoč zaoštrenim odnosima s Hrvatskom zbog graničnog pitanja i arbitraže.
Neki analitičari drže da je Slovenija koja je članstvo Hrvatske u Europskoj uniji uvjetovala razrješenjem graničnog pitanja narušila svoj profil neutralne posrednice na području europskog jugoistoka.
Budući da je Hrvatska sada u Europskoj uniji i nije više u tom "portfelju" (zapadnog Balkana), a Slovenija sa svim drugim državama u toj regiji ima "odlične odnose", ne vidim ozbiljnih razloga zašto bi taj resor za Sloveniju bio nedostižan, ocijenio je u razgovoru za slovensku agenciju Lenarčič.
"No, po mojem mišljenju nijedan resor nije loš, na svakom se području rada u Komisiji dade napraviti mnogo dobroga za Europu, a time i za Sloveniju", kazao je Lenarčič.
Kao neke od drugih područja od slovenskog interesa naveo je okoliš, znanost te istraživanje i regionalnu politiku, digitalnu ekonomiju i područje međunarodne suradnje.
Lenarčič je osobno uvjeren da Slovenija kao jedna od manjih članica EU-a iz srednje i istočne Europe zaslužuje primjeran resor i zato što kompromisni dogovor o raspodjeli vodećih funkcija u institucijama EU-a "nije zemljopisno i demografski uravnotežen" pa bi se manjim članicama to trebalo kompenzirati pri raspodjeli resora u budućoj Europskoj komisiji.