"Konkretni rezultati u područjima poput unutarnjeg tržišta, u svim njegovim dimenzijama - energetika, socijalna pitanja i klimatske promjene - elementi su koji će ostati orijentir i već su ih preuzeli naši partneri u trojci, Finska i Hrvatska“, kazala je rumunjska premijerka prilikom pregleda rumunjskog predsjedanja Vijećem EU-a
S rumunjskim predsjedanjem započeo je predsjednički trio, u kojem su još Finska, čije je presjedanje započelo 1. srpnja, i Hrvatska koja će preuzeti predsjedanje početkom 2020.
Predsjednički trio uveden je sporazumom iz Lisabona kako bi se osigurao kontinuitet rada u Vijeću EU-a. Trio određuje dugoročne ciljeve i priprema zajednički program utvrđujući teme i glavna pitanja koja će Vijeće rješavati u razdoblju od 18 mjeseci. Na temelju tog programa sve tri zemlje pripremaju svoje detaljne šestomjesečne programe.
Dancila je kazala kako je Rumunjska svojim uspješnim predsjedanjem „poslala snažan signal i puno napredovala“ te je dodala kako je za vrijeme njihova predsjedanja zaključeno 90 zakonodavnih dosjea, organizirano 2500 sastanaka te su donesena 84 zaključka Vijeća.
Rumunjska je premijerka istaknula da je u prvoj polovici 2019. postignut velik napredak u obrani vanjskih granica EU-a te da je pokrenuta reforma sustava azila.
Poručila je kako je napredovanje postignuto i u pogledu suradnje sa zemljama zapadnog Balkana
„Proširenje je geostrateško ulaganje u gospodarski prosperitet i dobro stanje Europske unije“, kazala je Dancila.
Maroš Šefčović, europski povjerenik za energetsku uniju pohvalio je Rumunjsku zbog dobrog predsjedanja Europskom unijom te je kazao da Rumunjska treba biti „ponosna“ zbog obavljenog posla.
„Kako bismo postigli rezultate. Parlament, Komisija i Vijeće moraju raditi na nastojanju da ostvare zajedničke interese“, kazao je Šefčovič.
Hrvatska europarlamentarka Ruža Tomašić (HKS/ECR) je u raspravi nakon izvješća o rumunjskom predsjedanju rekla kako je Rumunjska, kao mlada članica EU-a, pokazala da je sposobna odraditi odličan posao u „izazovnom trenutku.“
Iako su Rumunji time pokazali da članice EU-a iz istočne i srednje Europe mogu obavljati najsloženije zadatke, raspodjelom najviših funkcija u europskim institucijama su marginalizirani, umjesto da je „smanjen jaz“, ustvrdial je hrvatska europarlamentarka.
„Nove članice su ovakvim izborom članova institucija prokazane kao drugorazredne iako je od jedna od najnovijih članica pokazala kompententnost“, kazala je Toamšić.
„Stare članice žele potvrditi svoju dominaciju kod donošenja strateških odluka. Mi od njih možemo puno naučiti ali kao od partnera, a ne kao od vazala“, dodala je.
Rumunjska je zajedno s Bugarskom ušla u Europsku uniju 1. siječnja 2007. godine i ovo joj je bilo prvo predsjedništvo. Te dvije zemlje jedine su članice koje su nakon ulaska podvrgnute posebnom monitoringu u području pravosuđa i unutarnjih poslova. To je bio kompromis između onih članica tadašnje Unije koje su tražile odgodu njihova ulaska zbog toga što nisu bile posve spremne za članstvo i onih koje su bile protiv odgode.
U sklopu toga monitoringa Europska komisija svakih šest mjeseci podnosi izvješća o njihovu napretku u reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i, u slučaju Bugarske, borbi protiv organiziranog kriminala. Monitoring nije vremenski ograničen i neće biti ukinut sve dok Komisija smatra da je potreban. Ima dosta sumnji u učinkovitost toga mehanizma jer kritičari upozoravaju da nije donio očekivane rezultate.