Europska komisija od 2015. godine prati digitalnu konkurentnost država članica putem izvješća o indeksu digitalnoga gospodarstva i društva (DESI).
DESI se mjeri u pet kategorija: povezivost, ljudski kapital, korištenje internetskih usluga, integracija digitalne tehnologije i digitalizacija javnih usluga.
Prva mjesta zauzimaju Finska, Švedska, Nizozemska, Danska, Velika Britanija i Luksemburg. Ispod Hrvatske su Slovačka, Cipar, Mađarska, Italija, Poljska, Grčka, Rumunjska i Bugarska.
Gledajući po kategorijama, Hrvatska ostvaruje najbolje rezultate u kategoriji ljudskog kapitala i zauzima osmo mjesto u pogledu udjela osoba s diplomom iz područja IKT-a.
Hrvatska ostvaruje dobre rezultate u području pokrivenosti fiksnom širokopojasnom mrežom i njezini su se rezultati u području pokrivenosti mrežom 4G i mrežom nove generacije poboljšali, ali dalje ostvaruje loše rezultate u području povezivosti.
Napredak je ostvaren i u uporabi interneta i digitalnih javnih usluga, pa su Hrvati među najbrojnijim čitateljima vijesti na internetu u EU-u, a hrvatska poduzeća iskorištavaju mogućnosti društvenih medija, velikih podataka i e-trgovine. Ipak, petina Hrvata još se ne koristi internetom. Unatoč sve većoj potražnji za stručnjacima za IKT na tržištu rada, njihov broj na tržištu rada manji je od prosjeka EU-a.
U izvješću se napominje da Hrvatska još nema sveobuhvatnu strategiju digitalnih vještina, ali se tim pitanjem trenutačno bavi u različitim strateškim dokumentima kako što je Nacionalna razvojna strategija Hrvatske do 2030. Tijekom 2018. i 2019. Hrvatska je, dodaje se, pokrenula više od 40 digitalnih projekata koji će utjecati na daljnje oblikovanje digitalizacije hrvatske javne uprave.
Kada je riječ o povezivosti, Hrvatska zauzima predzadnje mjesto među državama članicama. No, i unutar te kategorije u nekim je područjima iznad, a u većini ispod europskog prosjeka.
Pokrivenost fiksnom mrežom, koja iznosi gotovo 99,5 posto, iznad je prosjeka EU-a od 97 posto. Potražnja za mobilnim širokopojasnim pristupom donekle se povećala, ali je i ona ispod prosjeka EU-a.
Hrvatska je poboljšala pokrivenost brzom širokopojasnom mrežom (nove generacije) i povećala postotak pokrivenosti na 83 posto koliko sada iznosi i prosjek na razini EU-a. Kad je riječ o pokrivenosti ultrabrzom širokopojasnom mrežom (100 Mbps ili više), Hrvatska sa svojim rezultatom od 39 posto znatno zaostaje za europskim prosjekom, koji iznosi 60 posto. Stopa pretplata na širokopojasni pristup izrazito se povećala od prošle godine (sa sedam posto 2017. na 19 posto), ali je i dalje niska.
Što se tiče pokrivenosti mrežom 4G, Hrvatska je na razini s europskim prosjekom, 94 posto.
Ciljevi u pogledu pokrivenosti mrežom nove generacije utvrđeni za 2020. teško su ostvarivi, bez obzira na postojanje dvaju nacionalnih programa za mreže nove generacije koje sufinancira EU i koje imaju proračun od 224,4 milijuna eura (od čega 209,2 milijuna dolazi iz Europskog fonda za regionalni razvoj). Oba su programa usmjerena na područja u kojima povezivost velike brzine nije ni dostupna niti se planira uvesti zbog nedostatka komercijalnog interesa. Iako je financiranje dostupno, provedba obaju programa ozbiljno kasni i njihove se ključne etape odgađaju, čime se dovodi u opasnost iskorištavanje raspoloživih sredstava, navodi Komisija.
Očekuje se da će prve komercijalne mreže 5G započeti s radom 2020.
U kategoriji ljudskog kapitala Hrvatska zauzima 13. mjesto među državama članicama EU-a, što je nešto slabiji rezultat od prosjeka EU-a. Sve veći broj Hrvata koristi se internetom i digitalne vještine kreću se oko prosjeka EU-a. Hrvatskim poduzećima nedostaje stručnjaka za IKT, što je vidljivo iz činjenice da je najmanje 57 posto poduzeća kojima su potrebni takvi stručnjaci tijekom 2018. izvijestilo o poteškoćama u popunjavanju slobodnih radnih mjesta. Broj osoba s diplomom iz područja IKT-a raste, ali među zaposlenima u tom sektoru vrlo je mali broj žena, tek 0,9 posto.
Po korištenju internetskih usluga Hrvatska je na 15. mjestu i usporediva je s prosjekom EU-a. Kao i građani u ostatku EU-a, Hrvati su zainteresirani za razne internetske aktivnosti, kao što su čitanje vijesti, slušanje glazbe, gledanje videozapisa, igranje igara i upotreba društvenih mreža. Čak 91 posto korisnika interneta u Hrvatskoj čita vijesti na internetu (u usporedbi sa 72 posto u ostatku EU-a). Ipak, petina Hrvata još se ne koristi internetom i pohađanje internetskih tečajeva nije popularno među korisnicima interneta.
U kategoriji integracije digitalne tehnologije u okviru poduzeća Hrvatska zauzima 18. mjesto među državama članicama EU-a.
U kategoriji digitalnih javnih usluga Hrvatska je na 22. mjestu među državama članicama EU-a, s prosjekom slabijim od prosjeka EU-a. Hrvatska ostvaruje dobre rezultate u pogledu e-recepata i postoji visoka razina interakcije između javnih tijela i javnosti na internetu. Uslugama e-uprave aktivno se koristi 75 posto korisnika interneta. Kad je riječ o unaprijed ispunjenim obrascima, Hrvatska je 2018. ostvarila bolji rezultat nego prethodne godine. Osim toga, dostupnost usluga e-uprave za poslovanje u porastu je. Hrvatska ostvaruje dobre rezultate u pogledu pružanja usluga e-zdravlja i zauzima 10. mjesto u EU-u kad je riječ o korisnicima interneta (22 posto korisnika interneta). Kad je riječ o liječnicima opće prakse, njih 97 posto upotrebljava e-recepte, a 51 posto razmjenjuje medicinske podatke.
Komisija navodi da je Hrvatska pokrenula razvoj elektroničkog postupka za povezivanje svih podataka u okviru registracije poduzeća i osnivanja novih poduzeća razvojem elektroničke jedinstvene kontaktne točke putem sustava e-Građani. Platforma je modernizirana 2018., uvedene su dodatne funkcije i uključeno je 10 e-usluga (uključujući e-Novorođenče, e-Zahtjev za izdavanje putovnice te e-Razmjenu i e-Podnesak za studente). Hrvatska će u 2019. pokrenuti Centar dijeljenih usluga (CDU), rješenje u oblaku za usluge e-uprave, kako bi se dodatno ubrzao razvoj digitalnih javnih usluga.