HDI analizira spremnost gospodarstva na izazove koji ubrzano mijenjanju tradicionalni način poslovanja, istaknuto je u ponedjeljak na predstavljanju istraživanja u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).
Istraživanje je provedeno na uzorku od 300 hrvatskih tvrtki, među kojima je 65 velikih, s više od 250 zaposlenika te 235 srednjih tvrtki, s 50 do 249 zaposlenika, koje posluju u različitim regijama i industrijskim sektorima.
Rezultati su među ostalim pokazali da tek 15 posto domaćih kompanija ima razvijenu strategiju digitalne transformacije, samo 17 posto ih smatra kako je u potpunosti spremno na promjene koje će ona donijeti, a za manje od trećine, 29,7 posto, transformacija je pri vrhu liste prioriteta.
Pritom, čak 59 posto ispitanih tvrtki smatra da je stanje digitalizacije hrvatskog gospodarstva slabo (47 posto) ili jako loše (12 posto), pri čemu su velike tvrtke ipak kritičnije u svojoj procjeni, istaknuto je.
Na skali digitalne spremnosti, hrvatsko gospodarstvo je tako dobilo ocjenu 2 od 5.
Istraživanje je pokazalo i kako hrvatske tvrtke nisu dovoljno upoznate s pojmom digitalne transformacije te je u najvećem broju poistovjećuju s digitalizacijom postojećih poslovnih modela i/ili analognih procesa, što prema iskustvima Apsolonovih stručnjaka u Hrvatskoj čini do 40 posto ukupnog procesa digitalne transformacije.
Preostalih 60 posto, koje između ostalog čine razvoj inovativnog poslovnog modela, stvaranje novih usluga/proizvoda te izgradnja održivog sustava sklonog kontinuiranim inovacijama i promjenama, mnogo je zahtjevniji dio za koji je nužna aktivna uloga upravljačke strukture tvrtki radi provedbe transformacije na svim razinama, ističu iz Apsolona.
Rezultati istraživanja su pokazali i da se aktivnostima digitalne transformacije najviše upravlja s razine IT odjela, u 44 posto slučajeva, dok 26 posto ispitanika njome upravlja s razine predsjednika uprava, a 15 posto s razine člana uprave.
Ti podaci ukazuju na to da čelni ljudi hrvatskih tvrtki nisu prepoznali važnost, odnosno potrebu za digitalnom transformacijom. Stoga je nužna je promjena stava upravljačke strukture hrvatskih tvrtki koja će omogućiti cjelovitu implementaciju digitalne transformacije u poslovanju, a time osigurati buduću konkurentnost i uspjeh na tržištu.
U HUP-u je predstavljeno i istraživanje "Prilagodba industrijskih odnosa novim oblicima rada koje je proveo Instituta za razvoj i međunarodne odnose – IRMO. Istaknuto je kako je Hrvatska suočena sa porastom nestandardnog rada koji je posljedica digitalizacije ali i kako zakonodavni i porezni okvir nije adekvatno prilagođen.
Rečeno je i kako bi Vlada trebala surađivati sa socijalnim partnerima u razvoju digitalnog obrazovanja i usavršavanja te kako bi socijalni partneri u svim sektorima trebali posebnu pažnju posvetiti izgradnji modela radnih odnosa koji omogućuju fleksibilnost po pitanju mjesta i vremena rada.