Salvini koji je i zamjenik talijanskog premijera i ministar unutarnjih poslova zadnjih je tjedana neumorno održavao izborne skupove i pozivao birače na mobilizaciju.
"Pomozite nam da postanemo prva stranka u Europi, da preuzmemo ključeve naše kuće. Europski izbori su referendum između života i smrti, prošlosti i budućnosti, između slobodne Europe i islamske države temeljene na strahu", poručio je kako ga citira agencija France Presse.
One koji ne planiraju izvršiti svoje biračko pravo odmah je nazvao "suučesnicima" njemačke kancelarke Angele Merkel, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i američkog milijardera i financijera "Otvoreno društvo" Georgesa Sorosa.
Čelnica krajnje desne francuske stranke Nacionalno okupljanje (RN) Marine Le Pen, čelnik njemačke Alternative za Njemačku (AfD) Joerg Meuthen i nizozemski populistički vođa Geert Wilders bit će među govornicima na skupu sazvanom na Trgu Duomo ispred milanske katedrale.
Skup u Milanu okupit će izaslanstva iz 12 zemalja, a to su Austrija, Belgija, Bugarska, Češka Republika, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Italija, Njemačka, Nizozemska i Slovačka.
Na skup trebaju sudjelovati predstavnici austrijske Slobodarske stranke (FPO), zatim Pravi Finci, druga stranka po snazi nakon izbora u Finskoj u travnju, Stranka danskog naroda, treća snaga u Danskoj, Vlaams Belang, belgijska stranka koja se zalaže za neovisnost Flandrije, estonska proturuska stranka Ekre, češki SPD na čelu s poduzetnikom japanskog podrijetla Tomiom Okamurom, slovačka stranka Sme Rodina i bugarska Volja.
Talijanska Liga bi prema anketama trebala ući u Europski parlament s 26 zastupnika, što znači 20 više nego sada, francuski RN po tim bi anketama trebao imati 20 mjesta, što je pet više nego danas, a njemački AfD 11 zastupnika što je deset više sa sadašnjeg jednog mjesta.
Sranke krajnje desnice žele stvoriti "supergrupu" u Europskom parlamentu i postati treća najveća snaga čemu se nadaju i liberali (ALDE).
Mađarski nacionalkonzervativni lider Viktor Orban neće sudjelovati u na skupu u Milanu, kao ni poljski PiS unatoč tomu što je Salvini u siječnju posjetio Varšavu.
Nacionalističke stranke Europske unije ipak nisu jedinstvene i razilaze se u stajalištima. Tako neke od njih ne prihvaćaju gospodarski protekcionizam kakav zastupa Le Pen niti njezinu bliskost s Rusijom koja je posebno trn u oku bivšim komunističkim zemljama.
Osim toga ne sviđaju im se ni optužbe protiv Le Pen zbog fiktivnih zapošljavanja.
Nadalje, neke su eurofobne stranke radikalnije od drugih.
Primjerice estonska stranka Ekre predstavlja se kao ugrofinska supremacistička stranka.