1. Neravnopravni izbori:
Izbori za Europski parlament slobodni su i izravni izbori na kojima građani EU-a glasaju tajno. Međutim, načelo demokracije da svi glasovi jednako vrijede, ovdje se ne primjenjuje. Primjerice, svaki od postojećih 96 njemačkih zastupnika Europskog parlamenta predstavlja oko 860 tisuća Nijemaca. Svaki od šest zastupnika s Malte zastupa svega 80 tisuća Maltežana. No, glasovi zastupnika imaju jednaku važnost kada je riječ o donošenju odluka u parlamentu, neovisno o broju ljudi koje zastupaju. Ova uredba sadržana je u Ugovorima Europske unije.
2. Obavezno glasanje:
U pet europskih zemalja glasači su obavezni sudjelovati na izborima za Europski parlament - Belgiji, Bugarskoj, Cipru, Grčkoj i Luksemburgu. To se odnosi i na građane drugih članica EU-a koji žive i imaju pravo glasa u tim zemljama.
3. Mnoštvo stranaka:
Od prvih izbora za Europski parlament 1979, broj aktivnih nacionalnih političkih stranaka porastao je s 57 na trenutnih 212. Uzrok tomu je povećanje broja članica EU-a s devet na 28. Međutim, broj političkih grupa u parlamentu ostao je uglavnom stabilan. Nakon posljednjih izbora, povećao se sa sedam na osam.
4. Plaće:
Zastupnik Europskog parlamenta prije oporezivanja zarađuje 8.757 eura mjesečno (gotovo 65 tisuća kuna). Uz to, dobivaju naknadu od 4.513 eura (oko 33 i pol tisuće kuna) za pokrivanje općih troškova, kao i dnevnicu od 320 eura (oko 2.400 kuna) za prisustvovanje sastancima. Osnovna plaća zastupnika temelji se na plaći suca Europskog suda.
5. Zastupljenost žena:
Broj žena u Europskom parlamentu povećava se sa svakim novim izborima. Prije 40 godina žene su činile samo 16,3 posto saziva, a sada ih je 36,9 posto. Malta ima najveći broj zastupnica u parlamentu (67 posto), a slijede ih Irska i Švedska s 55 posto.
6. Osoblje:
U siječnju 2018. za Europski parlament i političke grupe sveukupno je radilo 7.698 ljudi. Više od pola su žene (55 posto). Većina zaposlenika radi u zgradi parlamenta u Bruxellesu (4.903), te Luksemburgu (2.251). U glavnom sjedištu parlamenta, u francuskom gradu Strasbourgu, zaposlene su samo 292 osobe.
7. Odaziv:
Na izborima za Europski parlament 2014. godine glasalo je 42,6 posto građana EU-a. Muškaraca se odazvalo 45 posto, a žena 40,7 posto. U Hrvatskoj se na izbore 2014. odazvalo samo 25,2 posto birača.
8. Udio stanovništva:
Njemačka ima najveći broj stanovnika među državama članicama EU-a: 16,1 posto ukupne europske populacije živi u toj zemlji. Nakon Njemačke slijedi Francuska (13,1 posto), Velika Britanija (12,9) te Italija (11,8 posto). Na suprotnoj strani su Luksemburg i Malta čiji stanovnici čine 0,1 posto stanovništva EU-a. Hrvati stanovništvu EU-a pridonose 0,8 posto.
9. Povjerenje:
Građani s najmanje povjerenja u EU nisu Mađari ili Poljaci, kako bi možda mnogi pretpostavili, već građani nacija koje su utemeljile EU - Francuske i Italije. U tim je zemljama u istraživanju Eurobarometra iz 2018. samo svaka treća osoba rekla da "vjeruje" Europskoj uniji. Situacija je slična i u Češkoj i Britaniji, koja se priprema za izlazak iz EU-a. Najmanje povjerenja imaju građani Grčke, zemlje koja je snažno pogođena europskom gospodarskom i migracijskom krizom. Ondje samo svaka četvrta osoba vjeruje u EU. Najviše povjerenja u Uniju imaju Litavci, Danci i Šveđani, njih po dvije trećine.
10. Problemi:
Imigracije se doživljavanju najvećim problemom Unije u gotovo svim njezinim članicama, navodi se u istraživanju Eurobarometra. Postoje samo dvije iznimke: Švedska, gdje su klimatske promjene glavni problem, dok je u Portugalu najveći problem terorizam. Međutim, građani obiju zemalja imigracije smatraju drugim najvažnijim problemom u Europskoj uniji.